Krediti za stan i 30.000 eura jeftiniji kad uđemo u EU

Era diskriminacije u kreditiranju bliži se svome kraju; za deset mjeseci, kad Hrvatska postane punopravna članica Europske unije, i naši će građani dobiti pristup kreditima u bankama zemalja članica, i to ne samo "mamama“ čije tvrtke kćeri posluju u Hrvatskoj nego i svim ostalim bankama na tlu EU. Onima koji se baš moraju zadužiti, uštede će biti goleme – čak 30.000 eura za stambeni kredit od 100 tisuća eura.

Skupe razlike

– Prema svim građanima zemalja EU imamo jednak tretman i za njih vrijede identični uvjeti kreditiranja. Nema razlika – objasnila nam je u telefonskom razgovoru predstavnica odnosa s javnošću Deutsche Banke, najveće banke u Njemačkoj.

Situacija je, kaže, kompliciranija kad su u pitanju zemlje izvan EU.

– Ako niste građanin neke zemlje EU, da bi dobili kredit Deutsche Banke, morate biti njemački rezident – pojasnio je njihov predstavnik Tim Oliver Ambrosius.

U prijevodu to znači trajno boravište i radnu dozvolu u Njemačkoj. Iste uvjete traže i u Commerzbank AG-u, drugorangiranoj njemačkoj banci, dok u austrijskoj Easybank AG dužnik mora barem šest mjeseci raditi za tamošnjeg poslodavca, a nekretnina koja se kupuje mora biti u Austriji, jer banka mora imati uvid u zemljišnoknjižni registar.

– Svi ostali uvjeti i instrumenti osiguranja ovise o vrsti kredita – neodređeno je odgovorio Dennis Bartel, glasnogovornik Commerzbanke, no ipak je otkrio konkretne brojke – visine kamatnih stopa uz koje odobravaju kredite. Stambene kredite trenutačno plasiraju uz kamatu od 3,8 posto naviše, što je najmanje dva postotna boda povoljnije nego u Hrvatskoj, i to za akcijske kredite. Izračun je pokazao da takva razlika u kamati za kredit od 100 tisuća eura kroz 20 godina znači čak 30 tisuća eura razlike, koliko je skuplji hrvatskim dužnicima. Golem novac!

Odgovorno kreditiranje

Odgovoran pristup Nijemaca kreditiranju vidi se i u nepovoljnosti kredita namijenjenih potrošnji – nenamjenski gotovinski i autokrediti osjetno su skuplji nego u hrvatskim bankama. Kamata za autokredite iznosi 7,99 posto, za gotovinske čak 12,99 posto, što je prilično obeshrabrujuća cijena zaduživanja. Stambeni su, krediti, pak, najrelevantniji pokazatelj odnosa banke prema gospodarstvu; potiču gradnju, što donosi izravne pozitivne efekte na BDP, a s druge strane, na njima banke najviše zarađuju, jer su i odobreni iznosi višestruko veći nego kod kreditiranja potrošnje. Hrvatski su se građani na njima već jako opekli, teško proživjeli povećanje kamata i tečaja, dok se u Njemačkoj 70 posto kredita odobrava s fiksnom kamatom.

I ovih 3,8 posto u Commerzbanku je fiksno pa pada u vodu “mantra” hrvatskih bankara da krediti s nepromjenjivom kamatom moraju biti skupi. Na domaćem tržištu vlada veliko zasićenje potražnje za kreditima, gomilaju se neprodani stanovi građevinara koje su kreditirale banke. Ipak, ne uzmiču ni milimetra, građevinci se žale da bi spuštali cijene kvadrata i rješavali se stanova, no to bi bankama uzrokovalo dosta problema s pokrivenošću plasiranih kredita hipotekama kojima je pala vrijednost i morali bi povećati rezervacije. Potencijalni novi dužnici na proteklom će desetljeću naučiti lekciju, a ulazak u EU otvorit će im mogućnost korektnijeg zaduživanja. I to ne kod “mama” hrvatskih banaka, koje su poručile da kredite ne odobravaju direktno, nego preko svojih ”kćeri” u Hrvatskoj.