Samo 12% sekundarnih materijala i resursa vraća se u gospodarstvo EU, što znači da ono trenutačno funkcionira po linearnom principu. Proizvodi se prebrzo kvare, ne mogu se ponovno upotrebljavati, popravljati ni reciklirati, a postoji i veliki broj onih za jednokratnu uporabu. To je ozbiljan ekološki problem, ali i veliki potencijal za poduzeća i potrošače. Akcijski plan za kružno gospodarstvo EU usmjeren je upravo na promjenu načina proizvodnje i osnaživanje potrošača kako bi u poslovanju i svakodnevnim odabirima donosili održive odluke.
Kružno gospodarstvo donijet će pozitivne neto koristi kroz povećanje BDP-a Europske unije za dodatnih 0,5% do 2030., što će stvoriti oko 700 tisuća novih radnih mjesta.
Kružno gospodarstvo, pogađate, sasvim je oprečno onom linearnom. Riječ je o modelu proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, ponovno korištenje, popravljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala što je dulje moguće. Tako se istovremeno produljuje životni vijek proizvoda i sirovina i smanjuje se količina otpada. Drugim riječima, uvođenje principa kružnog gospodarstva smanjuje pritisak na okoliš, povećava sigurnost nabave sirovina, konkurentnost i inovacije, stvara nova radna mjesta, a potrošači imaju dugotrajnije, otpornije i vrjednije proizvode.
Hrvatska gospodarska komora u sklopu međunarodne konferencije „Podržimo održivo 2022.: Zajedno za otporniju budućnost“ 27. rujna u zagrebačku Laubu dovodi neke od vodećih svjetskih autoriteta na temu izazova, prilika i financiranja održivog poslovanja u uvjetima krize. Prelazak na kružno gospodarstvo jedna je od ključnih prilika i niz je primjera kako se poduzetnicima i javnim subjektima koji koriste principe kružne ekonomije isplati organizirati poslovanje koje i dalje donosi prihode, ali i bitno utječe na očuvanje okoliša i dobrostanje zajednice.
O poslovnim modelima prema načelima kružne ekonomije govorit će Daria (Dasha) Krivonos, izvršna direktorica Instituta za studije o budućnosti u Kopenhagenu s iskustvom u strateškom upravljanju rizicima. Ponovna uporaba materijala i njihov povratak u sustav ima itekako smisla budući da oponaša dinamiku koju sama priroda primjenjuje, ali od teorije do prakse je prema Krivonos dug put. Jedan od razloga zašto je teško to ostvariti je jer zahtijeva kvalitetnu suradnju svih u lancu vrijednosti, uspostavljanje različitih poticaja i regulativa.
Ladeja Godina Košir, stručnjakinja za kružno gospodarstvo i supredsjedateljica Europske platforme dionika kružnog gospodarstva (ECESP), koja surađuje s timovima za kružno gospodarstvo od Nordijske regije sve do Latinske Amerike, predstavit će pak najbolje prakse u kružnom planiranju. Osim prilika i novih poslovnih niša, razgovarat će se i o izazovima i rizicima u implementaciji poslovnog modela kružnog planiranja, kao i važnosti ulaganja u istraživanje i razvoj.
Novi problem, staro rješenje
Promijenjene geopolitičke i ekonomske okolnosti temu održivog poslovanja za otporniju i sigurniju budućnost učinile su aktualnijom i nužnijom nego ikada prije. Svjedoci smo ogromnog rasta cijena određenih sirovina i nemogućnosti njihove nabave, a jedan od načina ublažavanja tog trenda maksimalno je korištenje sekundarnih sirovina (npr. otpadnog metala, papira, staklenog krša, plastike) u proizvodnim procesima u Hrvatskoj. Gospodarstvenici u svijetu prepoznaju potencijal uključivanja u vrijednosni lanac gospodarenja otpadom, posebno u dijelu transformacije otpadnih materijala u nove sirovine uz pomoć tehnoloških inovacija. I poduzetnici iz Hrvatske prate ova kretanja – dobar primjer je tvrtka „Regeneracija“ koja poslovanje zasniva na recikliranju po modelu kružnog gospodarstva i koja će svoje primjere i izazove u kružnom gospodarstvu predstaviti na konferenciji. Objedinjuju poslovni proces kroz prikupljanje tekstilnog otpada, njegovu reciklažu, razvlaknjivanje te proizvodnju gotovih proizvoda namijenjenih uglavnom tržištu Zapadne Europe. U Hrvatskoj je godišnje raspoloživo oko 40 tisuća tona tekstilnog otpada, samo u Zagrebu 7 tisuća tona, no nisu uspostavljeni uvjeti i sustav koji bi omogućio maksimalno korištenje pa „Regeneracija“ sekundarnu sirovinu mora uvoziti.
Koliki je potencijal hrvatskog gospodarstva, koliko smo spremni na prelazak na novi model gospodarstva i što to sa sobom nosi saznajte na samoj konferenciji, središnjem događaju ove vrste u Hrvatskoj koji okuplja sudionike iz svih sektora i industrija.
Više informacija o programu, govornicima, kotizacijama i sudjelovanju na konferenciji „Podržimo održivo 2022.: Zajedno za otporniju budućnost“ možete pronaći ovdje.
Budite 27. rujna u Laubi, kući za ljude, umjetnost i održivost!