Kupovna je moć u Hrvatskoj 76 posto veća nego u Srbiji

Troškovi rada po satu najviše rastu u novim članicama EU Bugarskoj i Rumunjskoj. Ovaj je trošak u trećem tromjesečju ove godine u odnosu na isto tromjesečje lani porastao 10,2 posto u Bugarskoj i 6,3 posto u Rumunjskoj, pokazuju podaci Eurostata.

U 16 zemalja eurozone troškovi rada po satu u trećem tromjesečju 2010. povećani su na godišnjoj razini 0,8 posto. U prethodnom tromjesečju ti troškovi porasli su 1,6 posto. Dvije su glavne komponente troškova rada plaće i nadnice te troškovi plaća. U eurozoni su plaće po satu u trećem tromjesečju 2010. porasle 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok su ostali troškovi rada veći 1,2 posto. U EU 27 plaće i nadnice po satu u trećem tromjesečju ove godine porasle su 1,2 posto, a troškovi izvan plaća 1,1 posto.

Eurostat nije objavio najnovije stvarne troškove rada u eurima. Prije objavljeni podaci za 2009. pokazuju da se cijena rada po satu u privatnom sektoru EU kreće od 2,90 eura u Bugarskoj do 37,40 eura u Danskoj, dok je 22,70 eura prosječna cijena rada u svih 27 zemalja Unije.

Statistički ured EU prati kretanje troškova rada od 2000. godine. U proteklih devet godina trošak rada po satu najviše je porastao u Rumunjskoj, 485,4 posto, na četiri eura. Nakon Danske, najveći trošak po satu rada 2009. imali su Luksemburg (35,20 eura), Francuska (32,90) i Austrija (32 eura).

Eurostat je objavio i najnovije podatke o BDP-u po stanovniku u europskim zemljama. Najveći BDP po stanovniku, promatrano kroz kupovnu moć, ima Luksemburg, sa 171 posto iznad prosjeka EU. Hrvatska je na 65% kupovne moći EU i izjednačena je s Mađarskom, te je 75,7% veća od srpske (37% prosjeka EU), BiH je na 31%, a Albanija je na začelju sa 27% kupovne moći EU.