Kupryanov: Odgovorit ćemo na rast potražnje za plinom

Gazpromov glasnogovornik Sergej Kupryanov u intervjuu za Večernji list govori o Južnom toku, odnosno mogućnosti Hrvatske da se priključi tom plinovodu koji bi trebao osigurati veću sigurnost u opskrbi plinom južne Europe, o produljenju ugovora o dobavi plina s tvrtkom Prirodni plin, ali i o cijeni tog energenta i Gazpromovim aktivnostima u regiji. Iako se Hrvatska dugo dvoumila o participiranju u Južnom toku, Rusi nam vrata tog projekta nisu zatvorili, a Gazpromov glasnogovornik ističe kako s Hrvatskom taj ruski energetski div ima godinama dobro odnose, što vrlo cijeni.

Ima li još vremena da se Hrvatska priključi plinovodu Južni tok?

– Još nisu donesene konačne odluke o svim aspektima tog projekta. Južni tok vrlo je važan u kontekstu veće energetske sigurnosti Europe i Balkana. U ovoj fazi konzorcij Južnog toka još procjenjuje različite moguće rute toga plinovoda. Studije isplativosti ulaganja trebale bi biti gotove do kraja ove godine, a konačna odluka o ruti i tehničkim detaljima temeljit će se na činjenicama koje će iznjedriti upravo te studije.

Mnogo je zemalja izrazilo želju sudjelovati u Južnom toku i ne iznenađuje što je i Hrvatska pokazala interes, uzme li se u obzir da je dobava plina preko Južnog toka namijenjena južnoeuropskim potrošačima. I potrošnja plina u Hrvatskoj, kao i u Europi, povećat će se, a Južni tok pomoći će zadovoljiti te potrebe. U budućnosti bi Hrvatska mogla iskoristiti dobivanje plina preko ogranaka Južnog toka.

Gazprom ne kreira cijene

Koje bi bile obveze Hrvatske pridružimo li se plinovodu Južni tok?

– Uvjeti hrvatskog participiranja u Južnom toku definirat će se u sklopu pregovora o komercijalnim ugovorima između konzorcija Južnog toka i hrvatskih kompanija. Uvjereni smo da bi svaki dogovor koji podrazumijeva hrvatsko sudjelovanje u Južnom toku bio postignut na obostrano zadovoljstvo. Južni je tok komercijalno poduprt projekt, iako je njegov cilj povećanje sigurnosti i fleksibilnosti dobave ruskog plina do europskih potrošača. Gradnjom, ali i stavljanjem u pogon Južnog toka, otvorit će nova radna mjesta. Vlade u regiji na infrastrukturne projekte gledaju kao na jednu od mjera izlaska iz trenutačne ekonomske krize, a Južni bi tok mogao biti velik izvor ulaganja u Hrvatsku.

Je li Gazprom možda zainteresiran za preuzimanje MOL-a ili Ine?

– Trenutačno Gazprom ne namjerava preuzeti vlasništvo u Ini ili MOL-u.

Kakva su vaša predviđanja o cijenama plina u budućnosti? Očekujete li njihov rast?

– Nedavno je bilo puno rasprava o budućim cijenama plina. Prema Gazpromovoj procjeni, svjetska se ekonomija oporavlja, a do 2012. godine na europskom tržištu plina izjednačit će se cijena plina iz plinovoda s cijenom plina na spot tržištu.

U našim dugoročnim ugovorima cijene su određene prema formuli dogovorenoj između prodavatelja i kupca. Ona odražava fluktuaciju cijena alternativnih goriva, uglavnom naftnih derivata. Taj mehanizam omogućava objektivno formiranje cijena i sprečava da je zloupotrebljava dobavljač, čak i onaj koji ima dominantan položaj na tržištu. Treba imati na umu da na cijenu plina koju plaća krajnji potrošač u Hrvatskoj utječe mnogo faktora, kao što su cijena naftnih derivata i porezni režim, a na koje kompanija koja proizvodi plin, poput Gazproma, nema nikakva utjecaja. Odnosno, Gazprom ne može mijenjati cijene plina u Hrvatskoj niti u bilo kojoj drugoj zemlji. Štoviše, Gazprom nikada nije odgovoran za cijenu koja je ponuđena krajnjem potrošaču.

U Hrvatskoj je bilo glasina da će Gazprom ponuditi posao bivšem predsjedniku Stjepanu Mesiću?

– Gazprom ne komentira glasine.

Inin ugovor o dobavi plina s Gazpromom istječe potkraj 2010. godine. Hoće li se uskoro potpisivati novi ugovor i u kojoj su fazi pregovori?

Novi ugovor

– S Hrvatskom imamo dugoročno partnerstvo, koje vrlo cijenimo. Dobava ruskoga plina u Republici Hrvatskoj započela je 1978. godine.

Postojeći ugovor, koji je potpisan 1992. godine između Gazproma i Ine, istječe krajem 2010. godine. Trenutačno se pregovara o tomu da se produlji ugovor između Gazproma i Prirodnog plina, tvrtke u 100-postotnom Ininu vlasništvu. Uvjereni smo da ćemo postići dogovor na obostrano zadovoljstvo. Vjerujemo da će novi ugovor o dobavi plina biti potpisan do kraja ove godine ili će postojeći biti produljen.

Kako Gazprom gleda na planiranu gradnju LNG-terminala na Krku?

- Sustavno će rasti zahtjevi za energijom u Hrvatskoj i na Balkanu. Mnogo je prostora za različite projekte, a kao što sam već rekao, Gazprom i te kako veliku pozornost pridaje inovativnim proizvodima, primjerice, ukapljenom plinu, ali i osiguranju globalne energetske sigurnosti. Ali Gazprom ne namjerava provoditi ikakve akvizicije u tome specifičnom sektoru, niti ima ikakvih planova povezanih s LNG-terminalom na Krku.