Lidl je s više od 90 prodavaonica smještenih na frekventnim mjestima širom Hrvatske i 4 milijarde kuna godišnjeg prometa i prije pada Agrokora postao drugi najveći trgovački maloprodajni lanac u Hrvatskoj, te osmo najveće poduzeće u državi.
Otkrili su to ovih dana Finini poslovni rezultati za prošlu godinu, koji su tu tvrtku označili kao najveću brzorastuću veliku kompaniju u zemlji. Zadnjih šest godina Lidl je povećavao prodaju 10 do 20 posto godišnje, te je jedini u taj branši od 2010. udvostručio prihod, pretekao do tada druge Plodine te u velikom naletu puše za vrat posrnulom Konzumu.
Za tri godine jači od Konzuma
Uoči sloma Agrokora Konzum je godišnje vrtio nešto manje od 15 milijardi kuna, no značajan dio nekadašnjih Konzumovih prihoda vjerojatno se već prelijeva konkurentskim lancima, među kojima je upravo Lidl godinama najprodorniji trgovac. Konzultant Dragan Munjiza vjeruje da će Lidl, sa sestrinskim Kauflandom, za tri godine prodavati više robe nego Konzum, ako taj lanac opstane do 2019. Trgovački lanci koji prodaju vlastite robne marke velika su novost u tranzicijskim zemljama, gdje uspijevaju preteći konkurente koji se obraćaju zahtjevnijim kupcima veće kupovne moći. Munjiza procjenjuje da će bez Velpra, Konzumovi prihodi ove godine pasti na nekih 9 milijardi kuna.
Za hrvatske je prilike Lidl poslovni gigant jer su mu prihodi jedan i pol puta veći od godišnjeg BDP-a Hrvatske. Schwarz grupa u čijem je vlasništvu Lidl četvrta je maloprodajna kompanija u svijetu. Jeftine robne marke bile su okosnica Lidlova tržišnog uspjeha u 20. stoljeću, no i ta se politika Lidla nakon iskustva u Hrvatskoj mijenja. Kad je 2006. godine dolazio u Hrvatsku, Lidlu su prognozirali da će možda zauzeti dvadeseti dio tržišnog kolača (oko 5 posto tržišta), no AZTN navodi da mu se tržišni udio sad kreće između 10 i 20 posto. Tek je u Hrvatskoj njemački gigant napravio odmak od tradicionalne politike jeftino i jednostavno opremljenih dućana, pa je nedavno u Zagrebu, Medulinu, Crikvenici i Krku otvorio prve ušminkane centre u kojima kupce mami i ugođajem. Novi koncept gradnje i dizajna postaje okosnica daljnjeg Lidlova širenja po svijetu, ali i Jadranu, a kako su shvatili da su hrvatski kupci osjetljivi na domaće proizvode počeli su ih sve više i više nuditi na svojim policama. Munjiza kaže da Hrvatska u mnogo čemu predstavlja prelomnicu za njemačkog giganta. Prije nego što su došli kod nas, u svakoj zemlji gdje su imali dućane na Lidlovim je policama bilo 800 proizvoda vlastite robne marke. Tek je u Hrvatskoj Lidl prvi put dodao 400 domaćih proizvoda, pa sad sličnu poslovnu politiku primjenjuju i drugdje.
Pulski dućan najbolji u grupi
– Gospodarska kriza utjecala je na promjene u ponašanju potrošača, koji su postali cjenovno osjetljivi, pa su diskontni maloprodavači postali vrlo atraktivni. Možemo očekivati da će Lidl i dalje rasti u Hrvatskoj, posebno sada kada je Konzum u specifičnoj situaciji i kada je u tijeku preslagivanje tržišta – komentira Damir Anić s Ekonomskog instituta Zagreb. Diskontni trgovci (Lidl, Hofer, Eurospin...) postaju sve popularniji u većini tranzicijskih zemalja, pa su čak i u Sloveniji osvojili trećinu tržišta.
Munjiza dodaje da je Lidlov dućan u Puli najprofitabilnija prodavaonica unutar te njemačke grupacije, na čiju je novu poslovnu politiku mala Hrvatska utjecala više od ikoje druge zemlje, a Lidl je nedavno iznenadio i kreditom koji je dao Puli za uređenje infrastrukture.
nije istina! U švicarskoj lidl ima obvezu prodaje svicarskih proizvoda, te im je ograničen broj artikala kao i veličina poslovnih prostora, a sve zbog toga da se zaštite švicarske kuće kao Coop i Migros