Premda je ministar financija Slavko Linić na saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju spomenuo konkretne raspone na koje bi se mogle spustiti kamate na kredite u švicarskim francima, ispostavilo se da se njegove vizije bitno razlikuju od bankarskih izračuna. To, doduše, jučer izrijekom nije želio potvrditi nitko iz bankarskog lobija, jer pregovori još traju, no prema upućenim izvorima, razlika u stavovima je nemalih – 0,5 posto! Naime, dok ministar spominje da su prosječne kamate kredita ugovorenih u švicarskim francima od 4 do 4,2 posto te bi ih smanjenje od 45 posto spustilo na 2,7 do 2,9 posto, bankari su u nevjerici zbog iznesenih brojki; njihova je granica rentabilnosti negdje oko 3,5 posto.
Na sastanku ministra financija i predstavnika banaka dogovoreno je da banke pošalju prosječne kamate do 9.30 ujutro, prije zasjedanja Sabora, što su do tog roka napravile samo tri banke, a čak ni njihovi prosjeci nisu iznosili 4 do 4,2 posto. Usto, na tom sastanku nije donesen nikakav konkretan dogovor o tome koliko bi se kamate smanjile. Unatoč tome što je rješenje još daleko, ministar je dao nadu zaduženim građanima. Otvoreno je pitanje koliko je ta nada realna.
Dok se iza zatvorenih vrata jučer odvijala prava drama na sastanku predstavnika banaka i ministarstva financija, na kojemu je umjesto ministra Linića sudjelovala Žana Pedić, ni jedna, ni druga strana o tome nisu ni zucnule. Tek se Hrvatska udruga banaka izjasnila kako banke predlažu da početnu kamatnu stopu na temelju zakonske metodologije i službeno prikupljenih podataka izračuna i objavi Hrvatska narodna banka.
HUB predlaže da se na zakonski adekvatan način definira prosječna početna kamatna stopa iz cijelog razdoblja u kojemu su krediti u CHF odobravani, jednako štiteći sve zadužene građane, bez favoriziranja s obzirom na vrijeme zaduženja – kažu u HUB-u. Obje strane dužne su zbog građana postići što je moguće pošteniji dogovor. Nametne li zakonodavac jednostrano rješenje, na Ustavnom sudu mogli bi ga rušiti, ne samo banke, nego i svaki dužnik u eurima ili kunama, zbog diskriminacije u odnosu na franak. Ostanu li pak banke ukopane u svom rovu, nikad neće izbrisati stigmu gulikoža. A još uvijek ih čeka i pravomoćna presuda za tužbu Udruge Franak.
>> Žrtva sam kredita u švicarcima, a računi u RH su mi blokirani
Sramota za hrvatsku državu je ovaj dogovor sa bankama. Kada će dužnicima u euru i kuni povećati banka rate za 100% onda se neće osjećati glupo.