Na užem kabinetu Vlade sutra će se naći prijedlog izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju u kojem se predlaže ograničavanje prekoračenja računa na maksimalan iznos od jedne plaće.
Prijedlog će potom biti poslan u proceduru po ministarstvima, a kako će se donositi u dva čitanja, ni ministar financija Slavko Linić nije znao reći kada će stupiti na snagu. Poznato je da će se ograničiti minus na iznos jedne plaće, ali da će građani za prilagodbu imati godinu dana. Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, trenutačno je stanovništvo dužno oko 7,37 milijardi kuna samo na prekoračenjima računa.
Čisti računi
– Neraščišćenih računa ne smije biti. Zato minusi na tekućem računu moraju biti regulirani ugovorom – poručio je ministar Linić. Novost je i da će, kako doznajemo neslužbeno, Ministarstvo pokušati ograničiti kamate na minuse. Umjesto 12 posto, maksimalno bi trebale iznositi 10 posto.
Sada većina građana ima kamate od 11,99 posto pa bi im taj oblik zaduženja bio znatno olakšan novim propisom. Predviđa se i ograničavanje kamata na stambene kredite, a maksimalna kamata neće biti 5 posto, kao što je prije najavljivano, nego od 6,5 do 7 posto. Inače, Zakonom o potrošačkom kreditiranju definira se i način obračuna kamata i uvjeti za kredite do milijun kuna.
Mijenjat će se obračun kamate, a prema izračunima Ministarstva financija, to bi trebalo smanjiti troškove kredita građanima zaduženima u švicarskim francima.
Zatezna kamata pada
Linić je odlučio srušiti zateznu kamatu i za gospodarstvo. Ona se smanjuje sa 14 na 12 posto. Da bi se takva odluka provela, morat će se mijenjati Zakon o financijskom poslovanju i Zakon o obveznim odnosima. Vijest je među poduzetnicima dočekana s pohvalama, iako su u šali rekli da bi im i kamata od 4 posto u ovom trenutku bila teška.
Banke su posljednjih godinu dana aktivu plasiranu u privatno gospodarstvo smanjile za 12 posto, što iznosi 15 milijardi kuna koje su poduzetnici otplatili. U anketi provedenoj među poduzetnicima kao najveći problem istaknuta je nemogućnost financiranja u bankama te visoke kamate, a tek na drugo mjesto poduzetnici su stavili problem s naplatom.