Da bi pokrio obaveze iz netom donesenog proračuna, ministar financija Slavko Linić ove se godine mora zadužiti za 42,6 milijardi kuna, a kad se tome dodaju tvrtke pod kontrolom države, potrebe za financiranjem vjerojatno su dva puta veće.
Poziv na ostavke
Panika da u tome možda neće uspjeti iščitava se i iz Linićeva jučerašnjeg obrušavanja na odmjereno upozorenje Instituta za javne financije. Njihovi stručnjaci pratili su Vladine odluke iz zadnjeg tjedna u prosincu, zbrojili dva i dva i zaključili da se država brzinski zadužila za četiri nove milijarde kuna.Linić je odmah doveo u pitanje njihovu stručnost, premda se radi o ljudima neupitne stručne reputacije, ali i o Institutu koji sustavno upozorava na pogrešne poteze vlasti, a dvadesetak godina na čelu mu je dr. Katarina Ott. Ta je ekonomistica i za Sanaderove vladavine pozivala ministra financija da ostavkom stane iza svog proračuna i tako se usprotivi brojnim rebalansima koji su iznova i iznova donosili povećanje rashoda i državne potrošnje. Nedavno je pak dala ostavku na savjetničko mjestu predsjednika države, očito zaključivši da se radi o tijelu koje ima paradnu, a ne stvarnu funkciju.Anto Bajo i Marko Primorac prigovorili su Liniću da je za pokrivanje rupe u proračunu mogao proći jeftinije da se umjesto kredita odlučio na izdavanje trezorskih zapisa.
Dr. Bajo često analizira državnu i potrošnju lokalnih vlasti te je jedan od rijetkih znanstvenika koji upozorava na promašaje u upravljanju Zagrebačkim holdingom, no i to je najočitiji primjer da političari rade po svome neovisno o tome što im sugeriraju relevantne znanstvene institucije i etablirani stručnjaci. Svojevremeno su Ivo Sanader i Ivan Šuker javno polemizirali sa Svjetskom bankom jer im se nije svidjelo izvješće o Hrvatskoj, a bilo je prigovora i na račun drugih institucija. Linić se također voli obrušiti na ljude koji se ne slažu s Vladinim procjenama i potezima, a nedavno je Dragi Jakovčeviću s Ekonomskog fakulteta posvetio posebno priopćenje, podsjećajući na njegovu ulogu u Nadzornom odboru Hrvatske poštanske banke i odgovornost za loše poslovne poteze te banke.
Nisu svete krave
Nisu, dakako, ni kritičari svete krave s kojima ne treba polemizirati, no ministar financija ipak je pretjerao kad je jučer kazao da “neće odgovarati ljudima koji jako slabo znaju financije” te dodao da mu “probaju objasniti zašto su spavali 10 godina”. Projekcija otplate inozemnog duga što ju je izradila centralna banka pokazuje da će Linić kao i nekoliko budućih ministara financija trebati i božju, a ne samo stručnu pomoć da ispuni plan zaduženja i izbjegne objavu bankrota. Lani je cijela država stenjala pod teretom poreznih obaveza, a ministru financija stigla su na naplatu samo 252 milijuna eura starog duga. Ove godine mora refinancirati 856 milijuna eura, a iduće izborne godine čak 1,2 milijarde eura pa i ne čudi što lagano priprema teren za teške poteze, od angažmana MMF-a do povlačenja sredstava iz privatnih mirovinskih fondova.
Povrh toga, ove bi godine samo za kamate iz proračuna trebalo izdvojiti 11,6 milijardi kuna, a sudeći prema uvjetima iz posljednjih zaduživanja, svaki novi dug bit će sve skuplji. U travnju 2013., na primjer, hrvatske su se državne obveznice prodavale uz 5,625 posto prinosa, da bi u studenome “dobro prošli” sa 6,2 posto. Centralna banka predviđa da je 2013. javni dug preskočio 64 posto BDP-a a iduće godine doći će na 67 posto unatoč ulasku u proceduru prekomjernog deficita.
>> Linić: Neću odgovarati ljudima koji slabo znaju financije
Kako pronaci "42 miljarde kuna. Jednostavno. a) Prodati Vladinin zrakoplov koji na odrzavanje, osiiguranje sa upotrebom kosta oko 200 miljona eura b) Smanjiti vozni park, vlade, sabora, predsjednickih dvora, gradonacelnika, dogradonacelinika, svih ministarstava, jer isti kostaju sa odrzavanjem oko 150 miljona eura. Ne zaboravite da se na sva auta koja idu u politicke i gospodarstvene svrhe placa duplo osiguranje. c) Zatvoriti nepotrebna veleposlanstva koja nis ne rade, a izvalce novac za sve i svasta d) POCETI OPOREZIVATI HRVATSKE POLITICARE U EUROPSKOM PARLAMENTU, KOJI NE PLACAJU POREZE U HRVATSKOJ e) Sve pjevace i glumce, sportase natjerati da plate porez u Hrvatskoj, jer posjeduju prebivaliste u Hrvatskoj i nekretnine. f) Smanjiti poreze, kako bi se privukle investicije, otvorila radna mjesta i napokon krenulo sa zivotom, ekonomijom i gospodarstvom. Pa tko normalana zeli cekati dozvolu za otvaranje obrta po mjesec dana i vise, te placati porez 25%. Samo neke od suludih ideja na nase suplje i praznoglave politicare.