Studentska praksa za mnoge mlade ljude prvi je susret s načinom funkcioniranja poslovnog svijeta. Osim što ih uvodi u poslovni svijet, pruža im iskustvo zbog kojeg nakon završetka svog formalnog obrazovanja postaju konkurentniji na tržištu rada. U Hrvatskoj većina kompanija pruža mogućnost odrađivanja studentske prakse, a neke od njih upravo u studentima pronalaze svoje potencijalne zaposlenike.
Studentica Komunikologije Petra Petrinec stručnu praksu odradila je u odjelu korporativnih komunikacija u Hrvatskoj poštanskoj banci. Iskustvom koje je stekla jako je zadovoljna. – Smatram da je praksa koju sam prošla jako bitna za moj budući posao, jer osim što sam naučila nešto novo, dala mi je određenu sigurnost to jest samopouzdanje za buduće poslove u struci – kaže nam Petra.
Ipak, unatoč tome što je sama uspjela pronaći kompaniju u kojoj će odraditi praksu, smatra da kod nas svi studenti nemaju priliku za stjecanje takvog iskustva. – Nažalost danas u Hrvatskoj nema dovoljno mogućnosti za studente da sami odrade stručnu praksu, moguće ju je naći, no treba se jako potruditi – naglašava studentica 5. godine komunikologije.
Tijekom svog školovanja Petra je u okviru Erasmus programa provela jedan semestar u Španjolskoj, a studentska razmjena omogućila joj je da stekne uvid u razlike između studentske prakse kod nas i u inozemstvu. – Iako sam imala sreću da je meni praksa bila plaćena, kod nas ipak većina praksi nije plaćena. U inozemstvu se prakse studentima plaćaju, a i većina kompanija nudi mogućnost ostanka kod njih nakon završene prakse što u Hrvatskoj nije običaj – kaže Petra.
Iskustvo studentske prakse sa sobom nosi i student ekonomije Luka Buntić. Svoje prve korake u poslovni svijet Luka je odradio kroz praksu u društvu za upravljanje mirovinskim fondovima u PBZ Croatia osiguranju i u Poslovnom dnevniku gdje je kao vanjski suradnik surađivao na dva projekta tijekom šest mjeseci. Praksa mu je, kako kaže, pomogla da se odluči kojim se točno poslom želi baviti u budućnosti, ali i da postane konkurentniji na tržištu rada nakon završetka fakulteta.
– Studenti koji su aktivni tijekom svog studija u studentskim udrugama te steknu određeno znanje i iskustvo relevantno uz buduće radno mjesto, puno lakše nađu posao od svojih kolega. Isto je i sa studentskom praksom u poduzeću, poslodavac će prije uzeti nekoga tko već ima iskustva i radio je na sličnim poslovima – smatra Luka.
Svoje iskustvo Buntić nije stekao samo kroz praksu u kompanijama, nego i kroz aktivno sudjelovanje u raznim studentskim udrugama za koje kaže da oduvijek bile spona između poslodavaca i studenata. – U dosta slučajeva poslodavci znaju ponuditi prakse upravo studentima koje određene udruge preporučuju. Trenutačno Hrvatska udruga mladih (HUM) radi na edukaciji studenata i neovisno o fakultetu i struci, potiče poduzetništvo među mladima. Nadalje, udruga AIESEC nudi prakse studentima u cijelom svijetu, što je isto odlična stvar jer se student s iskustvom vraća u Hrvatsku i, ovdje može ponuditi nešto novo – govori Luka.
Da nemaju svi studenti jednake mogućnosti za odrađivanje prakse, slaže se i Luka koji ključni problem u provođenju stručne prakse vidi u neusklađenosti obrazovnog sustava s tržištem rada.
– Jedan od problema je što za određenim strukama manjka potražnje zbog lošeg stanja gospodarstva, a drugi je problem što na mnogo fakulteta praksa uopće nije propisana, tako da većina studenata može završiti fakultet bez dana prakse u realnom sektoru, što je pomalo zastrašujuće kako za poslodavca, tako i za studenta – zaključuje Buntić.
Adezeovci se u današnje vrijeme moraju dokazivati kroz nekakve udruge, prakse i članke svojih prijateljica?! :-(