Luković: Rohatinski je morao zabraniti kredite u "švicarcima"

Hrvatsku narodnu banku mnogi prozivaju da nije dobro regulirala odobravanje kredita u stranim valutama, što je posebno potencirano ovih tjedana dramatičnim jačanjem švicarskog franka, ali i laganim poskupljenjem kredita u eurima. Potpuno neočekivano, kritici na račun HNB-a pridružio se i Franjo Luković, prvi čovjek Zabe, vodeće banke u zemlji, i to nekoliko dana nakon što su se banke u Vladi obavezale da će olakšati otplatu stambenih kredita u CHF. U intervjuu Jutarnjem listu Luković je podsjetio da je “pošast” kreditiranja u švicarskim francima krenula iz austrijskih banaka, čemu su se Zaba i PBZ (u vlasništvu banaka iz Italije) opirale.

Naknadna pamet

– Kad smo shvatili da regulator to neće zabraniti i da možemo izgubiti klijente, i sami smo nažalost stavili tu ponudu na police – kazao je Luković. On je prvi bankar koji je javno rekao da je jedno od rješenja mogla biti i zabrana kredita u francima, što predstavlja oštru kritiku na račun centralne banke i guvernera Rohatinskog. Dosad su guvernera kritizirali samo pojedini političari i ekonomisti te dužnici, a sindikati su pozvali u pomoć i Ustavni sud od kojega traže da preispita zakonitost devizne klauzule. Traženje krivca i naknadna pamet najmanje pomažu dužnicima, a nije naodmet podsjetiti da je u jeku zaluđenosti frankom, od 2005. do 2007., čak 80 % novih kredita bilo u toj valuti.

HNB jučer nije želio komentirati Lukovićevu izjavu uz objašnjenje da ne komentira izjave “fizičkih ili pravnih osoba iznesene u medijima”. Ne nalazimo razloga za odstupanje od takve prakse ni kad je riječ o izjavi Franje Lukovića, kazali su u HNB-u.

Inače, HNB je u posljednjim pregovorima čvrsto stao iza banaka te se usprotivio pokušajima da se uvede porez na banke i da ta sredstva posluže za pomoć dužnicima. Vladin pritisak na banke trebao je biti HDZ-ov predizborni poklon brojnim dužnicima, no kako su bankari glatko odbili financiranje poklona preuzeti na sebe, dogovor o franku u političko-marketinškom pogledu pretvorio se u autogol. Dužnici koji su kupili stan u švicarskim francima dobili su mogućnost da im se franak zamrzne na 5,8 kuna idućih pet godina. Razlika kredita neće se oporezovati, ali zaračunavat će se 3,95 posto naknade. Procedura za jeftiniji franak još se dogovora, detalji će biti poznati potkraj rujna ili u listopadu, kada banke pozovu klijente na zaključenje aneksa ugovora.

Novi obračun u listopadu

Prvi obračuni po zamrznutom tečaju očekuju se u listopadu, a kakav će biti interes, prije svega ovisi o tome kakav će biti tečaj franka za mjesec dana. Današnji je tečaj franka 6,584 kune i stagnira, dok lagano raste euro – na 7,468 kuna.

Građani teško otplaćuju kredite, ali nerado traže dulje periode otplate. U Erste banci odgovaraju da su od listopada 2010. dobili samo 80 zahtjeva za produljenje roka otplate i konverziju kredita u drugu valutu. RBA tvrdi da bilježe povećan broj upita, ali priznaju da broj zahtjeva građana za produljenjem roka otplate kredita u švicarskim francima, zahtjeva za prebacivanjem kredita u eure te zahtjeva za moratorijem kredita u "švicarcima" nije značajan.

Priča o balon kreditima mogla bi se ispuhati s ispuhavanjem izborne kampanje, pogotovo ako franak nastavi slabiti.