Marić: Računajte na daljnje porezno rasterećenje od 1. siječnja 2019.

Paket poreznih zakona je pripremljen, o njemu se komunicira u Vladi i među partnerima u vladajućoj koaliciji, do kraja srpnja predočit će se i javnosti, a od 1. siječnja 2019. možemo računati na daljnje porezno rasterećenje. Kazao je to na konferenciji Styrije o budućnosti poreznog i mirovinskog sustava ministar financija Zdravko Marić. Iako detalje nastavka porezne reforme nije otkrivao, iz brojki koje je iznio u vezi s poreznim opterećenjem potrošnje u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje EU moglo se jasno razabrati da informacije kako Vlada ide u smanjenje najviše stope PDV-a nisu puka nagađanja.

– Ne samo da je Hrvatska pri vrhu nego je zaista na prvom mjestu po udjelu prihoda od PDV-a u BDP-u. Mi smo na razini od oko 13 posto BDP-a, a prosjek EU je nešto niži od 9 posto. Prosječna najviša stopa PDV-a je 21,5 posto – naveo je Marić.

Za reformu treba hrabrosti

S druge strane, odbio je tumačenja o iznadprosječnoj opterećenosti rada, odnosno dohotka, posebno kada je riječ o doprinosima iz plaće i na plaću. Marić ističe da je Hrvatska po udjelu prihoda od socijalnih doprinosa u BDP-u negdje na sredini ljestvice zemalja EU, a po oporezivanju dohotka i bogatstva na 25. ili 26. mjestu.

Podsjetio je da je u protekle dvije godine porezni sustav prošao kroz mnoge promjene. Ukinut je velik broj poreznih olakšica koje su sustav činile kompliciranim, a aktualna Vlada već je u prvoj godini mandata išla na porezno rasterećenje, za što je, ističe Marić trebalo hrabrosti s obzirom na iskustva s deficitom većim od 17 milijuna kuna nekoliko godina prije.

Porezno rasterećenje sa sobom nosi dodatni pritisak na javne financije, no Vlada je, ističe Marić, procijenila kako će najbolji učinak ono imati upravo ako se provede u prvoj godini mandata.

Istodobno se, podsjeća, išlo u administrativno rasterećenje koje je za poduzetnike važno kao i financijsko s obzirom na to da sa sobom nosi jednostavnije procedure i manji broj obrazaca. Tim smjerom, najavljuje ministar, Vlada planira ići i u nastavku porezne reforme.

– Tijekom 2016. i 2017., kada sumiramo sve, bilo je nešto manje od 4 milijarde poreznog rasterećenja – kazao je Marić, ističući kako su prihodi od poreza na dobit, doduše ne samo kao efekt porezne reforme, ali dijelom i zbog toga, povećani za 17 posto.

Ministar ističe kako je efekt porezne reforme bio i povećanje neto plaća kod većine poslodavaca, potrošnje i investicija, no naglašava kako se ne smije zaboraviti da se poreznu reformu ne smije gledati izvan konteksta javnih financija.

– Mi smo puno toga napravili u ove dvije godine. Javni dug pada, izišli smo iz procedure prekomjernog deficita, a povećan nam je i kreditni rejting, najvećim dijelom upravo zbog podataka o javnim financijama. Ako bismo ugrozili situaciju javnih financija, mislim da bismo se vratili na sam početak, što sigurno ne bi bilo dobro i zato stalno i inzistiramo na konceptu javnih financija – upozorava Marić.

Zbog toga inzistira da na rashodnoj strani proračuna mora postojati čvrsta kontrola, da se proračunska sredstva moraju trošiti racionalno, efikasno i transparentno, a da sav višak prihoda treba usmjeriti u smanjivanje javnog duga i daljnje porezno rasterećenje.

Nema potrebe za rebalansom

Kada me pitaju hoće li biti rebalansa državnog proračuna, ja kažem, u ovom trenutku potrebe za rebalansom nema – kazao je Marić i naglasio kako Vlada inzistira na odgovornom i racionalnom planiranju proračuna, a posljedica svega je, kaže, da na kraju godine možemo konstatirati da smo ostali u okviru limita državne potrošnje koji smo si sami zadali.

– Višak prihoda pretvaramo u korekciju deficita, odnosno suficita koji je lani ostvaren na više, a javnog duga na niže – poručio je.