Martina Dalić: 'Fokus je Podravke na tržištima srednje i zapadne Europe'

Podravka je u lanjskoj godini ostvarila najbolje rezultate u povijesti kompanije, 4,63 milijarde kuna prihoda te neto dobit od 309,2 milijuna kuna, kazala je ovih dana predsjednica uprave kompanije dr. sc. Martina Dalić.

S nekadašnjom ministricom financija i gospodarstva te potpredsjednicom Vlade, kojoj je od 24. veljače povjeren i puni petogodišnji mandat na čelu domaće multinacionalne perjanice, razgovaramo o daljim planovima i strategiji Podravke, poslovanju u pandemiji, ratu u Ukrajini i sankcijama Rusiji, enormnom rastu inputa u proizvodnji, Vladinom paketu mjera pomoći građanstvu i poduzećima, potencijalnim akvizicijama...

U odnosu na 2020., prihodi od prodaje u 2021. rasli su 2,8%, a dobit 24,2%, i to u oba poslovna segmenta Grupe Podravka – prehrani i farmaceutici. Čemu to Podravka najviše može zahvaliti s obzirom da posluje u možda najizazovnijim vremenima ikad?

Rekla bih da taj rezultat odražava ravnotežu između poslovnih aktivnosti na tržištu, upravljanja troškovima te investicija i procesa koje smo pokrenuli u prošloj godini, a čija je namjera osnažiti temelje našeg biznisa i stvoriti pretpostavke za daljnji rast. Važno je znati da prošlogodišnji rezultati nisu proizašli iz povećanja cijena naših proizvoda. Upravo suprotno, rast cijena sirovina smo prošle godine apsorbirali kroz snižavanje drugih troškova.

Koliko su zapravo rasle plaće? Najavljeno je kako ste i u ovoj godini za povećanje plaća osigurali 35 milijuna kuna.

Plaće smo povećali u proljeće prošle godine, a rast će i od 1. ožujka ove godine. Lani je povećanje u dominantnoj mjeri bilo usmjereno na najmanje plaćene radnike, iako su ga dobili svi radnici, a sada su u nešto većem fokusu visoko kvalificirani stručnjaci koji kreiraju i drže biznis Podravke. U dva navrata, a Podravka je velika i ima širok raspon struka od NKV radnika do doktora znanosti, plaće su tako u prosjeku rasle između 20 i 28%, pri čemu smo u drugom koraku predvidjeli i određena financijska sredstva za individualna unapređenja stručnih kadrova.

To znači da će, kada provedemo unapređenja, pojedini kolege s visokom stručnom spremom imati i veća postotna povećanja. S druge strane, osim uklanjanja nekih dispariteta prema drugim industrijama, smisao i glavna poruka povećanja plaća je da uprava i ja osobno mislimo da radnici moraju sudjelovati i osjetiti dobre rezultate kompanije te smo baš slijedom jako dobrih rezultata u prošloj godini i donijeli odluku o povećanju plaća. Tu ćemo odluku zadržati i provesti i u ovim izvanrednim okolnostima rata u Ukrajini, koji će se sigurno odraziti i na nas i cjelokupno hrvatsko i svjetsko gospodarstvo, u nadi da se okolnosti neće toliko pogoršati da ćemo je tijekom godine morati razmotriti. Povećanje plaća vidim kao investiciju u znanje i motivaciju naših radnika za doprinos ostvarivanju budućih rezultata i svladavanju velikih izazova koji su pred nama.
 
Može li se reći da je korona Podravci dala dodatni vjetar u leđa što se tiče potrošnje kvalitetnih domaćih proizvoda?

Mislim da je ispravno reći da je to bio jedan u nizu utjecaja, od kojih su neki bili pozitivni, a neki negativni. Sigurno da je na samom početku pandemije, u trećem, četvrtom mjesecu 2020., kad je vladala velika nesigurnost i kad su ljudi stvarali zalihe, to djelovalo pozitivno na poslovanje Podravke. Međutim, izostanak turističke sezone u 2020. i lockdowni, koji su se na više od 25 tržišta na kojima poslujemo ponavljali nekoliko puta i u različito vrijeme, nisu imali pozitivne učinke. Sigurno da je prošlogodišnja izvanredna turistička sezona dala svoj pozitivan učinak. Zaključak je da je pandemija donijela i negativnih učinaka i prilika, tako da ovaj rezultat, kao i u 2020., pokazuje kako smo te prilike iskoristili, a da smo eventualno negativnim efektima upravljali na djelotvoran način.

Koliko su vam porasli troškovi poslovanja u lanjskoj godini? Na koji način ste ublažili poskupljenje inputa za industriju, od energenata i sirovine do ambalaže, logistike...? Koliko ste zbog toga morali poskupjeti svoje proizvode?

U prošloj godini je upravo upravljanje troškovima bilo ključ za ostvarivanje rezultata. Pritisci koji su nam dolazili kroz rast cijena sirovina, a i odluke koje smo sami donijeli o povećanju plaća, amortizirali smo kroz smanjenje nekih drugih vrsta troškova. Cijene smo povećali tek pred kraj godine kad je rast cijena svih sirovina dosegnuo već visoke dvoznamenkaste postotke i kad smo iscrpili prostor za amortiziranje tog rasta kroz neke druge troškove. Ali, kada govorimo o rastu cijena proizvoda moram naglasiti da mi ne određujemo maloprodajne cijene naših proizvoda. To čine trgovci.

Kako se rat u Ukrajini odražava na poslovanje tvrtke, s obzirom da su Podravka i Belupo na ukrajinskom te ruskom tržištu prisutni dugi niz godina? Kakva su očekivanja, s obzirom da je rusko tržište raslo i unatoč dosadašnjim sankcijama?  

Cjelokupno rusko i ukrajinsko tržište Podravke i Belupa zajedno čine manje od 6,5% prihoda cijele Grupe Podravka. U odnosu na veličinu grupe i veličinu prihoda, to nije poremećaj koji bi mogao uzdrmati bilo Podravku, bilo Belupo, no to su tržišta na kojima smo radili dugo te svakako pratimo situaciju i rizike koji se tu stvaraju i kojima moramo upravljati. U ovome su trenutku isporuke roba za Rusiju prekinute, a potraživanja koja imamo u Rusiji u najvećoj su mjeri i osigurana. Kako će se odvijati sankcije, hoćemo li posao u Rusiji moći održati, na to će odgovoriti vrijeme.

Ne zaustavi li se rat brzo, kakve bi on, po vašem mišljenju, mogao imati  posljedice po europsku ekonomiju i opskrbu hranom?

I za Podravku kao tvrtku, ali i hrvatsko i svjetsko gospodarstvo najbolja moguća vijest bila bi da se rat zaustavi vrlo brzo. Hoće li to biti moguće, teško je procijeniti. No što ratne operacije budu dulje trajale, što sankcije budu dublje ili se još produbljivale, to će prekidi i u globalnoj trgovini, a vjerojatno i opskrbi energenata biti teži i to je veća vjerojatnost da će se novi problemi nadodati na sve ove s kojima se suočavamo zbog posljedica pandemije.

Cijene žitarica su već otišle u nebo, a Ukrajina je i žitnica Europe.  

Ukrajina i Rusija zajedno proizvode 25% svjetske proizvodnje žita i zasigurno će doći do velikih poremećaja na svjetskom tržištu. Ustvari, oni se već događaju. Iz naše perspektive vidimo da je ovo pravi trenutak da prepoznamo da Hrvatska proizvodi dovoljno žita za svoje potrebe, odnosno da na nacionalnoj razini shvatimo koliko je važno da u proizvodnji makar najvažnijih i najosnovnijih poljoprivrednih proizvoda možemo zadovoljiti svoje potrebe. Srećom da imamo prostora i mogućnosti i povećavanja neobradivih površina.

Kako bi se europske sankcije Rusiji mogle odraziti na poslovanje Fortenova grupe u Hrvatskoj, odnosno bivšeg Agrokora u čijem ste spašavanju igrali veliku ulogu? Bi li i poslovanje Konzuma moglo doći u pitanje?

Gospodin Peruško je u svojim javnim nastupima pokušao pojasniti razliku između udjela u vlasništvu Fortenova grupe i poslovanja Fortenove koja je registrirana u Hrvatskoj i u tom je smislu hrvatska kompanija. S aspekta Podravke Konzum je naš najveći kupac i partner i poslovni odnosi s Konzumom odvijaju se nesmetano. Upravo suprotno, tražimo s Konzumom kao i s drugim našim retail partnerima prostor za povećanje zajedničkog posla, tako da vjerujem da odnosi u samom vlasništvu Fortenove i zbivanja s pojedinim vlasnicima, a ruske banke su manjinski vlasnici, i ne moraju nužno imati efekta na stabilnost poslovanja. Osim toga, da je to tako, vidjeli smo i u trenutku kolapsa i stečaja Agrokora.

Što mislite o paketu mjera Vlade od 1. travnja koji uključuje i smanjenje stope PDV-a na energente te dio prehrambenih artikala? Hoće li to biti dovoljno da se zaustavi novi udar na standard građana, ali i na poslovanje poduzetnika?

Mislim da taj paket sadrži dva potrebna elementa, jedan koji se odnosi na smanjivanje poreza, a drugi na direktnu pomoć najsiromašnijem stanovništvu. Iako je od njegova predstavljanja prošlo svega 10-ak dana, taj je paket bio napravljen, definiran i dizajniran u jednom drugom vremenu, kad se još nije moglo uzeti u obzir poremećaje koji su nastupili ili će tek nastupiti zbog rata u Ukrajini. Mislim da je naša Vlada postupila na sličan način kao i druge s obzirom da je rast cijena energije, , a onda i sirovina izvanredno visok te je ispravno da reagira svojim instrumentima. No vidjet ćemo što će se dešavati u ostatku godine i hoće li to biti dovoljno ili ćemo se suočiti s jednom sasvim drugom stvarnošću.

Što će sa smanjenjem PDV-a na policama trgovaca biti jeftinije iz Podravke? Hoćete li tako biti konkurentniji?

To je potpuno izvan naše kontrole jer je to porezni teret kojeg mi ne snosimo. Između naše cijene i cijene koju mi formiramo prema trgovini na malo, trgovački lanci, svi u Hrvatskoj koji postoje, dodaju svoje marže i PDV pa Podravka nema nikakvog utjecaja kako će i kolika će cijena njezinih proizvoda na kraju biti na polici. Niže cijene mogu potaknuti kupnju većih količina i u nekoj mjeri mogu utjecati na našu konkurentnost, no naš najvažniji adut na kojeg računamo na tržištu je povjerenje naših potrošača u kvalitetu Podravkinih proizvoda.

To je osobina naših proizvoda koju jako čuvamo, o kojoj vodimo brigu i mislim da svi naši potrošači razumiju i znaju da kad kupe Podravkin proizvod da je on visoko kvalitetan. S druge strane, pratimo trendove u prehrambeno-prerađivačkoj industriji proteklih godina, što znači da smo kroz cijeli portfelj i unaprjeđivali prehrambenu kvalitetu proizvoda smanjujući udjele šećera, soli, različitih masti, ulja, aditiva, bojila..., tako da imamo i veliki dio portfelja koji nosi naziv Clean label.

S obzirom na rezultate, znači da se može reći kako prodaja brendova Podravke nije padala posljednjih godina.

Da, nije. Rast prodaje koji ostvarujemo iz godine u godinu rast je prodaje naših brendova. Podravka radi na njihovoj prepoznatljivosti, a veseli nas i jako dobar rezultat u izvozu, naročito na međunarodnim tržištima izvan područja bivše držve, koji je u 2021. u odnosu na 2019. bio veći za 8,9%. To znači da i na vrlo izbirljivim tržištima Zapadne i Srednje Europe, SAD-a i Australije potrošačima uspijevamo predočiti upravo kvalitetu naših proizvoda i kvalitetu naših brendova.

Najavili ste i veći iskorak na ta tržišta.

Istina je. Podravka ima dominantne pozicije u Adrija regiji, Hrvatskoj, Sloveniji, JI Europi, što iznimno vrednujemo i namjeravamo raditi na njihovom zadržavanju i u mjeri u kojoj je to moguće i na njihovom povećavanju. Tržišta Zapadne i Srednje Europe su tržišta gdje smo snažno prisutni, naročito u Srednjoj Europi, gdje i zbog razine dohotka, potrošačkih navika te činjenice da mnogi od kupaca dolaze u Hrvatsku i upoznaju je tijekom godišnjeg odmora, imamo prostora i priliku za širenje poslovanja. Imamo opravdane argumente i u kvaliteti proizvoda i u modernizaciji proizvodnje, dakle i u povećanju efikasnosti, da na tim tržištima nastupimo još snažnije prema domicilnom stanovništvu i da još hrabrije iskoračimo iz jednog potrošačkog kruga kojeg mi zovemo etnika, a to su ljudi porijeklom s ovih prostora ili JI Europe.

Smatrate li da je PDV trebao ići dolje i na mesne i riblje prerađevine te druge prehrambene proizvode gdje je još uvijek 25%?

Dugo se već vodi rasprava o visini i broju stopa PDV-a koju primjenjujemo. Za potrošača je sasvim ispravno i logično da želi da su cijene proizvoda niže. Ako  trgovci primijene niže stope PDV-a na ispravan način, onda dođe do jednokratnog pada cijena, no hoće li se one zadržati kroz razdoblje od tri, šest, devet mjeseci...  pitanje je. Mislim da se u traganju za nižim cijenama radi o širem krugu problema koje bi trebalo adresirati, ne samo na PDV. Radi se i o pitanjima kako da naša proizvodnja bude konkurentnija, odnosno kako da se odvija uz niže troškove proizvodnje.

I onda jedan dio odgovora na to svakako čine porezi, u prvom redu direktni porezi, osobito porez na dohodak i doprinosi, koji za poslodavca, proizvođača, čine trošak kojeg moramo ugraditi u cijene proizvoda. Drugi dio odgovora su svakako brzina i dinamika modernizacije,  digitalizacije proizvodnje, robotizacije, gdje jedan važan instrument za povećanje te vrste efikasnosti i konkurentnosti mogu biti bespovratna sredstva, što iz EU fondova, što iz NPOO-a. Treći element na cjelokupnoj listi, kad gledamo s aspekta Podravke, efikasnost je poljoprivredne proizvodnje koja utječe na cijenu naših sirovina.

Stoga kada govorimo kako cijene na polici ili na tržnici mogu biti niže, onda bih ja rekla da je PDV samo jedan mali faktor s potencijalom kratkotrajnog djelovanja, a da postoje mnoga druga područja kroz koja mi, koji poslujemo na tržištu, nastojimo postići da naši proizvodi budu što jeftiniji. Ako i u tim područjima postoji podrška države kroz, na primjer, bespovratna europska sredstva, tada ćemo biti konkurentniji i naše će cijene biti niže.

Stalno pričamo o većoj proizvodnji, samodostatnosti, nedovoljnoj produktivnosti, mislite li da bi nova strategija poljoprivrede konačno mogla napraviti više reda u tom području?

Mislim da ministrica poljoprivrede Vučković ulaže doista značajne napore da razriješi neke od čvorova koji sprječavaju efikasniju i intenzivniju poljoprivrednu proizvodnju. Velika podrška dolazi i doći će i iz Zajedničke poljoprivredne politike EU. To se vidjelo i kod bivših tranzicijskih zemalja koje su ušle u EU, a to vide i naši poljoprivrednici kroz visinu poticaja koji se isplaćuju i veći su nego da nismo ušli u EU. Ako to isto promotrimo s aspekta Podravke, mi smo u protekloj godini donijeli niz mjera upravo na tragu povećanja dostupnosti sirovine i kontrole nad proizvodnjom sirovina.

Upravo su u tijeku pripreme za sadnju crvene paprike na velikim površinama u Koprivnici u obujmu u kojem Podravka nikada do sada nije sadila, kako bi potrebe za tom sirovinom u potpunosti zadovoljili sami, bez uvoza iz trećih zemalja. Za vlastite potrebe sami u cijelosti proizvodimo grašak, ciklu, a u ovoj godini namjeravamo udvostručiti proizvodnju rajčice u Istri što bi nam omogućilo i stvorilo temelje za izgradnju novog pogona rajčice za preradu. Ako u  ovoj godini uspijemo udvostručiti proizvodnju s kooperantima, plan je da proizvodnju rajčice povećamo 3-4 puta što opravdava novi pogon.

Mislite li da bi i Vegeta jednog dana mogla biti isključivo od domaćeg sušenog povrća?

U načelu da. Poznato je da se u Hrvatskoj ne proizvodi sušeno povrće koje je glavni sastojak Vegete. U tom smislu postoje određene konkretne inicijative, s jedne strane koje se tiču izgradnje sušare uz pomoć EU fondova, što je primarno inicijativa Virovitičko-podravske županije, a s druge strane i inicijativu privatnog sektora koji je jak u proizvodnji svježeg povrća i išao bi u tom smjeru. Podravka je u svakom slučaju voljna i otvorena da sušeno povrće nabavlja na domaćem tržištu. U kontaktu smo i u razgovorima s ljudima koji vode te inicijative te očekujem da će se u sljedećem razdoblju smanjiti udio uvezenog sušenog povrća. Preduvijet je da sušeno povrće koje bi se proizvodilo u Hrvatskoj kupujemo po konkurentnom cijenama.

S druge strane, dojam je da i dalje sve karte ulažemo u turizam, a premalo u poljoprivredu?

Mislim da je upravo pandemija pokazala da je turizam, naravno, važan za naše gospodarstvo, da mu daje izniman impuls, da otvara prilike za hrvatske proizvođače, ali je istovremeno pokazala i da hrvatsko gospodarstvo nije samo turizam. Upravo to razdoblje pokazalo je da imamo i industriju, izvoznike, tehnološki sektor, pa bih ja kao jednu od pozitivnih lekcija pandemije vidjela to da smo u tom razdoblju osvjedočili, vidjeli i prepoznali da hrvatsko gospodarstvo nije samo turizam, ne želeći reći ništa loše o turizmu, nego da je turistička industrija jedan biser u našem gospodarstvu, ali da hrvatsko gospodarstvo ipak nije monosektorsko gospodarstvo ovisno isključivo o turizmu.

Mislite li da bi ekonomska politika trebala biti agilnija umjesto da se uglavnom gase samo požari?

Na nekoj načelnoj razini, odgovor bi trebao biti da. Međutim, ako bismo to stavili u kontekst realnosti premijerskog mandata Andreja Plenkovića, objektivno je reći da se tu radi o jednom iznimno teškom mandatu u kojem se dogodio slijed događaja za koje je fer reći da su bili malo vjerojatni, a svi su se stvarno dogodili u relativno kratkom razdoblju, počevši od krize bez presedana koja je bila vezana uz problem Agrokora, preko dva potresa, pandemije i sada jednog ratnog okruženja. U takvim okolnostima je vrlo teško voditi agilnu ekonomsku politiku koja bi bila usmjerena na fino podešavanje, koja bi se bavila unaprjeđivanjem poslovnih procesa, administrativnom efikasnosti...

Za takvu ambiciju u okruženju opisanih kriza trebalo bi imati vrlo jaku institucionalnu strukturu, a i tada je pitanje bi li se država uspijevala boriti sa svim tim krizama i uz to voditi agilnu ekonomsku politiku. Rekla bih zato da realnost Plenkovićeva političkog mandata potvrđuje jedan od postulata ekonomske politike, a to je da je u vremenima koja su dobra uvijek potrebno računati da će doći i loša, i da u razdoblju kad imate priliku uvijek morate rješavati i probleme koji u tom trenutku i nisu sasvim očigledni ili nisu očigledni svima kako biste stvorili bazu za snažnije i čvršće funkcioniranje u teškim vremenima.

Stalno se govori o niskoj produktivnosti prehrambene industrije, kakva je ona kad je riječ o Podravci?

Odražava se u rezultatu. No važno je reći da je Podravka u proteklom razdoblju učinila značajne iskorake i planiramo ih još snažnije raditi u budućnosti u pravcu robotizacije i automatizacije proizvodnje, njezine digitalizacije, korištenja električne energije iz obnovljivih izvora pa tako, primjerice, gradimo i sunčanu elektranu na našim proizvodnim pogonima, kako bismo naš proizvodni portfelj proizveli na što je moguće jeftiniji način. To znači da u Podravci nema više traka uz koje stoji veliki broj osoba i nešto ručno radi, toga već odavno nema, a robotizacija i modernizacija proizvodnih linija su način na koji se borimo i s nedostatkom radne snage. To je problem kojega mi osjećamo i kao i druge kompanije, pa i europske, a s druge strane  pripremamo se za sve one izazove koje donose tzv. Zeleni plan i zelena transformacija, koji su prije ratnih operacija bili u vrhu prioriteta EU.

I to je jedan od razloga zašto plaće u Podravci rastu...

Sigurno. Podravka mora biti atraktivan poslodavac, želimo biti poželjan poslodavac za mlade ljude, za mlade stručnjake - i fakultetski, ali i strukovno obrazovane koji će znati upravljati i raditi na suvremenim strojevima. Sada se traži radnik za proizvodnju koji zna upravljati strojem, koji je i električar i mehaničar odjednom, koji je visoko kompetentan operater na jednom kompjutoriziranom i digitaliziranom stroju.

Jeste li i vi već uvozili strane radnike iz Nepala, Indije, Ukrajine...?

Da, imamo nešto stranih radnika, a najviše u Mirni. Isto tako pripremamo se i vodimo razgovore kako bismo u razdoblju berbe poljoprivrednih proizvoda nadomjestili nedostatak kvalitetne strukovne radne snage. Razgovaramo s ljudima s Dalekog istoka, ali i iz Afrike, konkretno Tanzanije.

Kako Podravka napreduje s petogodišnjom strategijom od 2025. teškom 5 milijardi kuna? Koliko ste toga do sada realizirali?

Započeli smo sve elemente provođenja te petogodišnje strategije. U investicijskom smislu u tijeku je projektiranje LDC-a i vjerujemo da će tijekom ove godine, ako ne dođe do nekih većih poremećaja, započeti njegova gradnja. Krenuli smo i s niz projekata tehnološke modernizacije uključujući i restrukturiranje i modernizaciju Žita. Žito je naša ovisna kompanija u Sloveniji koja se bavi pekarstvom. U protekloj godini učinili smo znatne napore u osnaživanju poslovnih procesa koji se tiču marketinga i kvalitete komunikacije s krajnjim potrošačem, a sastavni dio naše strategije su, naravno, i akvizicije kako bismo osnažili našu prisutnost na nekim od fokus tržišta.

Tu našu ambiciju podupire činjenica da je Podravka nisko zadužena kompanija s odnosom neto duga i EBITDA koji je značajno manji od jedan - i sve ono što se u Podravci događa se u funkciji te strategije kojom smo tijekom protekle godine osnažili i naš menadžerski tim, a to će se nastaviti i do sredine ove godine. Kroz znanja i vještine koje dobivamo od ljudi koji su ih stjecali u nekim drugim tvrtkama, i u međunarodnim, dobivamo vrijedni dodatak svim onim znanjima i vještinama koji već postoje u Podravci i iznijeli su Podravku i iznijet će je i u sljedećem razdoblju.

Već dugo se spekulira kako vam je interesantan Mlinar, a spominju se i Vindija, PIK Vrbovec...

Ne mogu govoriti o konkretnim planovima, no imamo vrlo jasne kriterije kroz koje razmatramo potencijalne akvizicije, a uključuju sukladnost pojedinih akvizicijskih meta našem poslovnom portfelju, stupanj do kojeg akvizicijske mete doprinose jačanju našeg položaja na fokus tržištima i stupanj do kojeg akvizicijske mete otvaraju prostor za snažniji nastup na tim tržištima.

Znači, gledate međunarodno?

Podravka danas ima svoja ovisna društva u više od 18 zemalja, izvozi na više od 25 tržišta i prisutna je na više od 50 sa svojim proizvodima. Akvizicijske mete stoga promatramo u sklopu cjelovitog Podravkinog poslovanja jer je ona stvarno hrvatska multinacionalna kompanija, a ambicija nove uprave kojoj je mandat počeo prije nekoliko dana i moja osobna je dodatno osnažiti taj multinacionalni karakter i izgraditi snažnu multinacionalnu kompaniju koja će ovdje imati sjedište i sve strateške funkcije, a koja će biti lider naše prehrambeno prerađivačke industrije u svijetu.

Što je s Farmaceutikom? Lijekovi na recept, među ostalim, najbolje rezultate bilježe upravo u Rusiji.

Farmaceutiku vidim kao veliku vrijednost Podravka grupe. Kada govorimo o Podravci glavna asocijacija su prehrana i pakirana hrana, ali Podravka ima osobinu koja je bliska velikim multinacionalnim kompanijama - da ima drugu "nogu" u potpuno nekoj drugoj industriji. U budućnosti tako računamo na još snažniji Belupo, na njegov rast i u segmentu lijekova na recept, a naročito u bezreceptnom programu. Sigurno je da je Belupo imao relativno snažnu poziciju na ruskom tržištu, što nam sad nesporno otvara rizike sigurnosti na koje nismo računali. To znači da će Belupo ovih dana i u narednom razdoblju vrlo pozorno pratiti što se zbiva na ruskom tržištu i procjenjivati i razvijati aktivnosti koje će generirati poslove sa kojima će se amortizirati zastoji u izvozu na to tržište ili mogući trajni zastoji, što je u ovom trenutku teško procijeniti.  

Donose li vam veće prihode bezreceptni lijekovi ili lijekovi na recept?

Belupo je proizvođač krutih lijekova, "tableta", a ne tekućih lijekova. Stoga nije u onom dijelu farmaceutske industrije koji je imao velike efekte od same pandemije. Međutim ima vrlo snažnu poziciju u nekoliko segmenata lijekova i na domaćem tržištu, na tržištima Jugoistočne, kao i Srednje i Istočne Europe i u tom smislu receptni i bezreceptni lijekovi su dvije različite vrste poslovanja. Receptni lijekovi su podložni različitim propisima u različitim zemljama, različitim vrstama ograničenja u cijenama i načinu plasmana tih proizvoda, dok su bezreceptni slobodnije područje, otvoreni za aktivnije komuniciranje s potrošačima. Stoga su oba ta segmenta jednako važna Belupu i u oba postoji prostor za rast poslovanja, a ono što je specifičnost poslovanja, naročito u dijelu receptnih lijekova, upravljanje je u odnosima s HZZO-om i rokovima naplate. Određene vrste ograničenja i rokovi plaćanja malo obeshrabruju.