Mate Granić - karijera lobista temeljena na dobrim poznanstvima

Dati nekome savjet da za ulazak na hrvatsko tržište samo sluša guvernerove uvjete i za takvu preporuku zaraditi 200.000 eura mnogima se čini kao posao iz snova. Ovih dana aktualan je taj savjet koji je Mate Granić dao njemačkoj BLB banci pri ulazu na domaće bankarsko tržište, u vrijeme kada je BLB ušao u Hypo banku. No, kako objašnjava Granić, ipak je riječ o simboličnoj rečenici, iza koje je stajao veći posao lobiranja za Hypo, za koji Granić godinama obavlja taj posao.

Lobiranje na crno

Jer, podsjeća jedan drugi lobist, BLB je isto tako mogao slušati Sanadera koji se je također pojavio u nekoj ulozi lobista uvjeravajući njemačke bankare da će on "ukrotiti" Rohatinskog kako bi BLB bez dodatnih zahtjeva ušao u Hrvatsku. BLB je naime zbog neslavnog izlaska iz Riječke banke zbog krize prije osam godina bio pod dodatnim povećalom središnje banke, a u konačnici je poslušao savjet Mate Granića i prihvatio upute HNB-a. Mnogima se je spornim činio ne samo velik iznos koji je Magra, lobistička tvrtka M. Granića dobila, nego i to što je novac isplaćen preko odvjetničkog ureda u Švicarskoj. Granić objašnjava da je posao koji je obavio bio najviše vezan za pravna pitanja te je stoga i novac uplaćen preko odvjetničkog ureda. Granić je inače utemeljitelj Hrvatskog društva lobista, osnovanog upravo iz razloga da se taj posao obavlja legalno i trenutačno se zalaže da se donese zakon o lobiranju, kao što je to uređeno u drugim zemljama, uključujući i velik dio onih u regiji. Jer, kaže nam jedan od domaćih lobista, zanimljivi za javnost sigurno bi bili oni koji posao lobiranja rade na crno, a u rodbinskoj su vezi ili dobri prijatelji s vrhom države ili su tamo zaposleni. A upravo su iz takve vrste lobiranja nastali poznati korupcijski slučajevi. No, reći će neki drugi, nije isključeno da su pravi lobisti povezani s onim "lažnim" te da se posao dogovara i na taj način. Stoga bi donošenje zakona zasigurno takvo što spriječilo, odnosno tako bi se iskorijenilo sivo lobiranje. Iznosi koji se daju lobistima stvar su pak kompanija za koje rade i na takvo što se ne može utjecati. Posao lobista prepoznato je zanimanje vani, a ni nama nije nepoznato kako su devedesetih godina, primjerice, kancelar Kohl, Kinkel, Genscher ili Chirac lobirali pri ulazu svojih tvrtki kod nas, a čije su usluge te kompanije plaćale i više. Mate Granić bio je prvi domaći lobist koji je temelje tog posla stvorio na dobrim poznanstvima kroz svoj prijašnji posao ministra vanjskih poslova.

Važni klijenti

Iskustvo i poznanstvo ključni su za taj posao, kažu nam lobisti. A najčešće se njime bave konzultanti koji svoje znanje moraju nadopuniti jednom vrstom PR-a. No, neki konzultanti, kaže nam jedan od njih, ipak svoje zanimanje ne žele širiti jer, kako kažu, ne mogu svoje znanje koristiti i za "otvaranje" vrata pojedincima prema političarima. Upravo zbog takvog razmišljanja i posao lobista djeluje kod većine kao "prodavanje magle" za koje se naplaćuje preveliki iznos, bez obzira na to što je u inozemstvu priznat i zakonski reguliran. Osim Hypo banke, Granić se posljednjih dana spominjao i kroz primjer uspješnog lobiranja za SN Holdingom koji je nakon niza godina uspio dobiti od države većinski paket dionica Liburnia Riviera hotela, a na temelju odštete u kuponskoj privatizaciji. Granić je lobirao i za Todorićev proboj na makedonsko tržište, a trenutačno radi na nekim projektima za Amerikance. No kao i svi lobisti, ne otkriva sve klijente.