Mate Rimac: Uskoro više nećemo biti vlasnici auta, niti ćemo ih voziti

Auto koji se danas razvija bit će na tržištu 2025. i prodavat će se do 2028. ili 2030. Nema više nekih velikih pomaka; tehnološki se mogu razvijati i dalje, ali, kao prvo - više nećemo biti vlasnici auta, a kao drugo, nećemo ih voziti. To vam govori čovjek zaljubljen u automobilizam. Najbolje je rješenje da ljudi nisu vlasnici nečega što ne vozi 90 posto vremena - konstatirao je Mate Rimac, osnivač Rimac automobila, na konferenciji "Strategije u vremenu disrupcije - nova pravila konkurentnosti", koju je organizirao HPB. Disrupcija se, inače, smatra takvom vrstom inovacije koja potpuno mijenja industrije i donosi novi način poslovanja. Stari se igrači pritom mogu prilagoditi ili - izumrijeti.

Rimac je poručio da on nije nikakav vizionar i da razvoj situacije kakav je najavio nije upitan, nego je konsenzus na razini industrije. Osim što previše vremena stoje parkirani, današnji automobili, kaže, uzrokuju golemo zagađenje i neefikasni su u prometu.

- Vozač vidi 100 ili 200 metara ispred sebe. Automobili koji će to raditi umjesto nas bit će puno bolji i "vidjet" će sve, biti povezani s ostalim vozilima, nikad umorni - kaže Rimac.

Čelnik Croatia osiguranja Damir Vanđelić smatra da disrupcija nije novost, nego je tu bila i ranije, no sad je ubrzala zahvaljujući tehnologijama i platformama.

- Mi smo dio stare industrije, ali prednost nam je što smo mali i nismo na putu ozbiljnim igračima, nego od njih možemo učiti. Pripremamo se za nešto što će se tek dogoditi, a ne znamo ustvari što - rekao je Vanđelić, a kao dio prilagodbe naveo skraćivanje linije upravljanja sa 360 direktora koliko ih je u CO-u bilo prije četiri godine na sadašnjih 120.

- I još ih je puno, želimo tanku i brzu liniju upravljanja - zaključio je Vanđelić.

Kad je posrijedi financijska industrija, predsjednik uprave HPB-a Tomislav Vuić uvjeren je da banke nisu pogođene u prvom valu, ali jesu u drugom, a da HPB tu ima određene komparativne prednosti.

- Mi stvarno jesmo drukčiji, u državnom smo vlasništvu i mali. Možemo biti brzi, neopterećeni grupnim pravilima, neće biti kanibalizacije kroz nove tehnologije. Imamo neke druge hendikepe koji možda nisu normalni za druge banke, s kojima se borimo - istaknuo je te pojasnio kako su napravili nekoliko iskoraka, ali na površnoj razini, da pokažu kako razmišljaju o prilagodbi.

- Ali, dvije se godine borim za podizanje kapitala da uopće možemo ostati staromodna banka, a s druge strane moramo trčati za budućnošću i dio sredstava izdvojiti za to - otvoren je čelnik HPB-a.

Andrijana Mušura Gabor, doktorica psihologije i predavačica na ZŠEM-u, kao način prilagodbe u mobilnom bankarstvu, kojim bi se klijenti trebali navesti na vjernost, navela je korištenje korisnih aplikacija, primjerice "HelloWalleta" koji korisnike potiče na štednju i upozorava, učeći pritom iz njihova ponašanja. No, Antonio Šeparović, čelnik nekadašnjeg startupa, a danas "scale up" tvrtke Oradian, replicirao joj je da su takve aplikacije prošlost, a ne budućnost.

- U Kinu će se do 2020. uvesti Social Credit System, a primjena nekih dijelova već se događa u realnom vremenu: dođete u dućan u Pekingu i banka vam odmah poručuje na koliko rata će vas kreditirati za neki proizvod, ili kad napravite prometni prekršaj – lice vam iskače na ekranu i nudi se plaćanje kazne odmah ili skuplje za dva tjedna - ispričao je Šeparović. No, njemu takva vrsta vanjske kontrole i utjecaja na korisnike izaziva druge dvojbe.

- Ako nam aplikacije poručuju kakvu nabavku moramo napraviti ili još i same naruče proizvod, postajemo društveno "lijeni". A ako to želimo pobijediti i isključimo se s, recimo, Facebooka, više nismo kompatibilni s društvom. Moramo postavljati i etička pitanja: je li sve u učinkovitosti, jer kao kupci možemo diktirati kakvo ponašanje želimo razvijati tehnologijom - zaključio je Šeparović.