Hrvatska je na ljestvici globalne konkurentnosti pala 11 mjesta, na 72. mjesto, izvoz nam se strmoglavio 22 posto, a strane investicije u prvih devet mjeseci ove godine prepolovljene su, upozoreno je na današnjem Hrvatsko-britanskom poslovnom forumu u Zagrebu.
Problem je obrazovanje
Kao glavni razlog tomu sudionici okruglog stola “Konkurentna Hrvatska u globaliziranom svijetu” istaknuli su sustavno smanjenje proizvodnje i propasti industrije.
– Od 1945. do 1990. Hrvatska je bila industrijska zemlja. Nakon kriminalne privatizacije okrenuli smo kotač unatrag pa od industrije idemo k manufakturi – kazao je predsjednik RH Stjepan Mesić.
Predsjednik je savjetovao Vladi da ukine vize građanima Omana, Katara... jer te države nisu pogođene recesijom i dobri su potencijalni gosti, koji u Hrvatsku mogu doći “samo ako dokažu da nisu Bin Ladenovi rođaci”. Da bi postala konkurentnijom, Hrvatska se mora okrenuti složenijim proizvodima, onima koji nose dodanu vrijednost.
– Složeni se proizvod ne stvara u tvornicama nego u cijelom društvu. U tom procesu moraju sudjelovati sve industrije, tehnologija, obrazovanje, istraživanje, razvitak – rekao je predsjednik Hrvatskoga društva ekonomista Ljubo Jurčić.
Da je sustav obrazovanja jedan od najvećih problema hrvatskog društva, upozorio je dekan veleučilišta Vern Goran Radman.
– U nas je samo jedna trećina ljudi u visokoškolskom obrazovanju, od njih školovanje završi samo trećina, a nakon toga većina njih ne pokazuje potrebna znanja – kritizirao je obrazovni sustav bivši regionalni direktor Microsofta Goran Radman.
Neiskorišten turizam
Turizam je gospodarska grana na kojoj Hrvatska treba osnažiti svoju konkurentnost, a njegovi potencijali nisu dovoljno iskorišteni, složni su stručnjaci. Nužna je hitna strategija razvitka jer je do sada sve u turizmu padalo na leđa turističkih radnika.
– Danas u turizmu samo izrabljujemo svoju položajnu rentu – more, sunce i prirodu. Većinu turističkih naselja treba porušiti jer ona više ne zadovoljavaju današnje goste. Ta naselja treba prilagoditi suvremenu gostu i više pozornosti obratiti kongresnom i sportskom turizmu kojima bismo produljili sezonu – predlaže Jurčić.
Mesić: Izvoz nam je pao za 22 posto, a strane investicije za 50 posto
Pojavila se snimka: Pogledajte kako su Ukrajinci projektilima ATACMS napali rusku zračnu bazu
Iako je Rusija na prva korištenja ATACMS-a na ruskom teritoriju odgovorila korištenjem novog balističkog projektila srednjeg dometa Orešnika, od tada je Ukrajina u još najmanje dva navrata, uključujući ovaj, ponovo koristila iste projektile u napadima na ciljeve u ruskoj pokrajini Kursk.
Na Facebooku 'osvanuo' zanimljiv oglas: Poklanja se posuđe na zagrebačkoj Knežiji, ali postoji jedna caka
A svi koji su bili zainteresirani mogli su po posuđe otići na zagrebačku Knežiju
Ovaj hrvatski grad prozvali su balkanskim Disneylandom: 'Precijenjen je i pun turista'
O njemu se tema pokrenula na Redditu, a mnogi nisu bili oduševljeni dolascima grupa s kruzera
U jednom našem gradu nalaze se čarobni kameni labirinti: Posjetitelji tvrde da im pružaju unutarnji mir
Negdje na sjeveru Hrvatske, između dviju moćnih rijeka, Mure i Drave, smjestio se krajolik koji spaja prirodnu ljepotu, bogatu povijest i duboko ukorijenjenu tradiciju.
Ova lampa zapalila je društvene mreže, a svatko je može imati u svom domu
\"Sve što je Mesić govorio bilo je u sklopu nastojanja da napravi provokaciju i spreči donošenje bilo kakve razumne odluke. mesić je svakog prekidao, pa i Gračanina, narodnog heroja i starijeg čoveka, koji je mogo otac da mu bude. Ni na koga se nije obazirao. Kasnije smo ipak uspeli da uspostavimo odnos sa Mesićem, kojega smo čak jednim delom pridobili za ideju saradnje sa armijom. Sa Mesićem sam kao glavni čovek KOS-a imao dvadesetak sastanaka na kojima smo razmenili informacijei podatke jer smo mislili da sprečimo sukobe i ekstremizam. Mnogo smo upravo od Mesića doznali o ustrojavanju paravojnih jedinica u Hrvatskoj, naoružavanju HDZ-ovaca. Mesić nam je poslužio kao HDZ-ovski insajder i informator. Mnogo su nam koristile tih dana informacije i podaci koje sam dobijao od Mesića. U jednom našem razgovoru Mesić je rekao kako bi tolerisao hapšenja svih funkcionara MUP-a i odbrane iz Hrvatske osim Špegelja i Boljkovca. Inzistirao je na njihovoj zaštiti. Složili smo se oko toga. Razmena informacija i podataka sa Mesićemipak nam je bila mnogo važnija i nismo hteli da ugrozimo te kanale. Mesić je u tajnosti dao zeleno svetlo za akciju \"Štit\" i hapšenja. Kad je utvrđen tačan datum, požurili smo, svako na svoje mesto, da obavimo poslednje pripreme. Poslednji dogovor svih učesnika u akciji bio je 30. novembra u Zagrebu. na tom sastanku je svaki detalj, po ko zna koji put,ponovo proveren. Svesni da je to bio početak kraja \"slučaja Špegelj\", nismo želeli da nam neka mala neopreznost upropasti ogroman višenedeljni trud. -Tada nastaje veliki obrat. Umesto da u 18 časova krenem u akciju, ja u isto vreme letim iz Zagreba specijalnim avionom za Beograd. -Zašto za Beograd? -Tako je naredio Veljko Kadijević, savezni sekretar za narodnu odbranu. Pozvao me i rekao da hitno dođem na sastanak kolegijuma koji počinje u 18 časovau zgradi SSNO-a u Beogradu. Avion kojim ću poleteti za Beograd već me čekao na aerodromu \"Pleso\". -Šta se događa sa ekipom specijalaca? Njima saopštavam da krenu na teren, ali da ništa ne preduzimaju, već da čekaju nova naređenja, u Beograd dolazim sa zebnjom da će početak akcije biti odložen. Posle kraćeg referisanja, gde posebno ističem da je sve spremno za početak akcije, Kadijević odlučuje da se sačeka još nekoliko dana. Kaže kako je neophodno da se zatraži suglasnost od predsedništva države. Moja primedba da u tom kolektivnom predsedništvu sedi i jedan Stipe Mesić, i da Mesić ne sme javno da pristane na akciju ne menja tok stvari.\"