Raditi na jednom mjestu cijeli radni vijek već je raritet i u današnjoj ekonomiji u Hrvatskoj, ali tek što smo se navikli da s vremenom treba mijenjati radno mjesto, u svijetu među mlađim generacijama niče novi trend – uberizacija. Stručnjaci je opisuju kao promjenu paradigme odnosa čovjeka i rada gdje pojedinac ne želi biti vezan niti za jednu tvrtku niti za jednu struku. Milenijska generacija odbija ‘dobiti radno mjesto’, pojasnio nam je Jurica Novak stariji partner McKinseya u kojem su ovaj trend pozorno ispitali, jer oni ne žele biti vezani obvezom prema tvrtki niti prema određenoj vrsti posla.
Ne traže dugoročnu sigurnost
Pojednostavljeno, primjećeno je da mladi ljudi nekoliko mjeseci rade na jednom poslu, a potom nerijetko potpuno mijenjaju struku jer im promjena čini izazov ili pak sa zarađenim novcem putuju ne osvrčući se na tvrtku koju zbog ispunjavanja svojih potreba ostavljaju. Trend je uočen među najtalentiranijim pojedincima koji mogu birati poslove i karijere pa nisu opterećeni potragom za dugoročnom sigurnošću. Iako u Hrvatskoj još ne postoji trend, ne znači da neće postati masovnijim od pojedinačnih slučajeva, a kao i u svijetu bit će u industrijama u kojima postoji borba za talente.
Promjena odnosa prema radu u generacijama koje upravo ulaze na tržište rada bit će izazov i za tvrtke i za zakonodavce te regulatore određenih sektora jer će novi radnici izvršiti pritisak na nužne promjene.
Novak tvrdi da tvrtke moraju zaboraviti na princip po kojem je novac jedini motivator. Tvrtke će morati osigurati da su privlačne i da inspiriraju svoje zaposlenike. Pritom će zaposlenicima morati dati ponudu koja nije primarno temeljena na financijskoj dimenziji, kaže Novak. Relevatnost postaje primarna jer će se zaposlenik budućnosti prije svega željeti osjećati korisnim i važnim, a posljedica je to dramatičnog rasta standarda, kažu u McKinseyu, koji je financijski aspekt stavio u drugi plan, a želju za povećanje kvalitete života i slobodnog vremena u prvi plan. Nismo više fokusirani na preživljavanje, kaže Novak, jer živimo bolje nego ikada u povijesti pa sada tražimo relevatnost.
Rezultat je bitan
U Hrvatskoj se pak još uvijek rad mjeri vremenom provedenim na radnome mjestu, a ne ishodom radne aktivnosti pokazala su istraživanja efikasnosti. – Dok se to ne promijeni kao zajednica ćemo zaostajati za ostalim ekonomijama koje su odavno prepoznale da je važan rezultat – kaže Novak. I regulatori će morati promijeniti princip i pravila jer mlade generacije žele u različitim životnim fazama raditi na različitim poslovima. Zato će, očekuju stručnjaci, postojati pritisak na države da dereguliraju određena zanimanja i ulazak u struku učine jednostavnijim.
Uz pojam uberizacije veže se takozvana ekonomija dijeljenja koju su popularizirali Uber i Airbnb, odnosno tvrtke koje predstavljaju gigante u sektorima prijevoza s 50 milijardi dolara vrijednosti i smještaja s vrijednošću od 20 milijardi dolara, a niti posjeduju ijedan automobil niti ijednu nekretninu. Ekonomija dijeljenja više nije slučajna pojava već, po nekim projekcijama, ostvaruje 335 milijardi USD prihoda godišnje.
>> Ovo su najpopularnija zanimanja za pripadnike generacije Y!