Tko je vlasnik podzemnih kanala, odnosno distribucijsko-telekomunikacijske kanalizacije (DTK), odlučit će uskoro konzultantska kuća 'White and Case’.
Odluka je to Vlade RH koja je, prepustivši savjetovanje o gospodarenju nad DTK stranim ekspertima, pokazala svojevrsnu nespremnost da sama presudi je li vlasnik te mreže T-Hrvatski telekom ili su to, pak, gradovi i općine? Situacija, naime, graniči s mogućim.
Kreće i Varaždin
I bivši monopolist i lokalna samouprava tvrde da DTK pripada njima, a umiješao se u to i Deutsche telekom, dioničar HT-a, čija središnjica poručuje kako neće ući u treću fazu privatizacije dok se ne riješi vlasništvo nad DTK. Split je zasad jedini grad koji iznajmljuje DTK operaterima. Prošloga je tjedna to najavio i Varaždin, a spreman je i Zagreb. Da DTK treba pripasti lokalnoj samoupravi prošloga je tjedna prvi puta poručio Božidar Kalmeta, odgovorni ministar, a to tvrdi i Radimir Čačić, čelnik Hrvatske narodne stranke.
Ipak, na političkoj je sceni s time u vezi ponajviše učinila Hrvatska stranka prava, koja je u saborsku proceduru poslala vrlo konkretne dopune Zakona o telekomunikacijama. Jer, kako kaže Tonči Tadić, saborski zastupnik HSP-a, posljednje izmjene zakona ne rješavaju problem vlasništva, nego samo Hrvatskoj agenciji za telekomunikacije daju pravo da donese privremeno rješenje dok se ne ustanovi tko je vlasnik.
– DTK je vlasništvo lokalne samouprave, odnosno fizičke ili pravne osobe na čijoj se nekretnini nalazi. Ta fizička ili pravna osoba dužna je održavati DTK ili o tome sklopiti ugovor s nekom tvrtkom. O korištenju operater sklapa ugovor i plaća naknadu vlasniku DTK. DTK treba postati javno dobro u dijelu u kojem prolazi kroz javno dobro, a privatno vlasništvo ondje gdje je na privatnoj nekretnini. Svi trebaju imati jednak pristup DTK, uz ugovor o koncesiji i naknadu. Naknada treba biti tolika da podmiri troškove održavanja. Smisao nije u tome da se gradovi domognu novog prihoda od iznajmljivanja, nego da se svima osigura pristup DTK pod razumnim uvjetima. Vrlo visoke naknade za korištenje DTK idu u prilog samo T-HT koji će to jedini moći izdržati, no time se uništava konkurencija – konkretan je Tadić. Nitko, nastavlja, ne spori da su telekomunikacijski kabeli vlasništvo T-HT, no to nisu šahtovi i podzemni kanali kroz koje su provučeni kabeli.
Uzurpator-posjednik
– U najvećem dijelu DTK je sagrađen sredstvima lokalne zajednice. Investitor je uvijek bio grad, a DTK je u pravilu na javnom dobru. DTK zato jest i treba biti javno dobro! Kako je HT donedavna bio monopolist, isključivo je on polagao kabele u DTK i tako ulazio u posjed. Ugovor o privatizaciji nije uključivao vlasništvo nad DTK, a uostalom T-HT i nema papire koji dokazuju to vlasništvo. HT je korisnik i uzurpator-posjednik DTK. To svoje “pravo” HT tumači tako da pečati šahtove za telekomunikacijske kabele po Zagrebu ili da čupa kabele drugih operatera iz šahtova u Rijeci. Otkud im to pravo – pita Tadić?
HSP ima rješenje i za moguće probleme oko cijena najma: može se primijeniti isti postupak kao za iznajmljene telekomunikacijske vodove. Ako HAT procijeni da iznajmljivanje ne omogućuje tržišno natjecanje, te nije u skladu sa zakonskim odredbama, npr. kad operater određuje previsoke cijene ili cijenama ograničava tržišno natjecanje, rjeu00ADšenjem će odrediti operateru promjenu njegove ponude. Ujedno, HSP predlaže i da nad DTK upravlja zasebno gradsko trgovačko društvo. Golemo zanimanje javnosti za tu temu dovoljno je ilustrirati vrijednošću tog podzemlja. Riječ je, kaže Tonči Tadić, o desetak milijardi kuna uzmu li se u obzir sve unutargradske i međugradske veze. Godišnji je prihod T-HT-a samo od telefonske pretplate 1,3 milijarde kuna, a usporedbe radi, 51 posto T-HT prodano je DT-u za 4,5 milijardi kuna.
DTK je naš, ali priznat ćemo trošak HT-u
Ladislav Prežigalo, zagrebački gradski čelnik zadužen za pitanje gospodarstva ističe da grad Zagreb još uvijek nije konkretno počeo rješavati pitanja DTK, ali da razmišlja o tome. – Činjenica je da moramo napraviti reda u tom dijelu jer sve mora imati svog vlasnika – istaknuo je Prežigalo. Poput varaždinskog gradonačelnika Ivana Čehoka, i on smatra da su kanali gradsko vlasništvo, a ne HT-ovo. Međutim, napominje da je tijekom godina ta telekomunikacijska tvrtka sasvim sigurno uložila i svoj dio novca u obnovu kabela te da se i to mora uzeti u obzir prilikom rješavanja tog problema. – Pripadne li to gradu, sasvim ćemo sigurno morati priznati određene troškove – istaknuo je gradski pročelnik. Kad je pak riječ o tome što će grad učiniti pripadnu li oni njemu, napominje da će se najvjerojatnije dati u koncesiju. Grad Zagreb, kojim upravlja gradonačelnik Milan Bandić, osnovao je i tvrtku Digitalni grad koja treba upravljati tom infrastrukturom koju smatra komunalnom a ne telekomunikacijskom, no tvrtka još nije profunkcionirala. Zasad Split jedini DTK iznajmljuje operaterima, još od 2002. godine. Split svojim vlasništvom smatra sve što je izgrađeno na javnoj površini, a nema dokaza o vlasništvu ili pravu služnosti. (N.Z.)