Građani koji su u minusu većem od jedne plaće, odnosno većem od prosječnog mjesečnog priljeva na računu, dobit će godinu dana da ga smanje i svedu u dopuštene okvire.
Ministarstvo financija priprema izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju u kojemu će se ograničiti iznos dopuštenog minusa, koji su banke dosad samostalno određivale i kretao se i do tri prosječne plaće. Država će intervenirati i u način određivanja kamatnih stopa za stambene kredite, a način kontrole stambenih kredita ministar financija propisat će pravilnikom, doznajemo u Ministarstvu financija.
Građani imaju oko 7,5 milijardi kuna minusa po tekućem računu, a prema podacima iz banaka prosječan iznos minusa kreće se oko 3500 kuna.
''Vlada na ovaj način pere ruke od svoje loše politike''
Banke bi morale naći interes u tome da smanje kamatne stope i nikakvo administrativno rješavanje nije rješenje jer nitko u kredit ne ulazi iz hira već zbog svakodnevne situacije u kojima ljudi ostaju bez posla, ne dobiju plaće, imaju male plaće, imaju obveze, komentirao je bivši HDZ-ov ministar financija Ivan Šuker najavu Ministarstva financija o izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju u kojemu će se ograničiti iznos dopuštenog minusa, koji su banke dosad samostalno određivale i kretao se i do tri prosječne plaće. Tako bi prema tom prijedlogu građani koji su u minusu većem od jedne plaće, odnosno većem od prosječnog mjesečnog priljeva na računu, dobili godinu dana da ga smanje i svedu u dopuštene okvire.
– Bilo bi logično da i banke malo razmisle pa da snize kamate. Na takav način hrvatske građane onemogućavaju da dođu u taj minus i da si riješe životne probleme jer, budite sigurni, nitko ne ide u minus s tako visokim kamatama zato što to želi, nego jednostavno zato što ga je život na to prisilio. Vlada na ovaj način želi oprati ruke od svoje loše politike i porezne presije, jednostavno želi baciti kost da se raspravlja o tome, ali mislim da je to prije svega stvar poslovnih banaka i one moraju smanjiti kamate – tvrdi Šuker te dodaje da nikakvo zakonsko rješenje, nažalost, građanima koji nemaju čime platiti svoje svakodnevne obveze neće pomoći jer će oni tražiti drugi prostor da mogu preživjeti.
– To je činjenica od koje Vlada ne može pobjeći. Pogledajte samo koliko su struja i plin otišli gore i uzmite da su u prosječnom domaćinstvu u prvom mjesecu samo zbog plina računi veći 500 ili 600 kuna. Ljudi moraju naći način da plate taj trošak plina ili struje jer će ih iskopčati – primijetio je Šuker.
Umjesto ograničavanja limita na tekućim računima limitirajte kamate
HSS pak drži da je ovakvo ponašanje Vlade neprihvatljivo iz pogleda najbolje prakse tržišnih ekonomija.
– U tržišnim ekonomijama Vlada ne može građanima (ni poduzećima) ograničavati slobodu zaduživanja kod kreditnih institucija. To bi bilo isto kao kad bi Vlada ograničila građanima slobodu kupnje proizvoda, korištenja telefonskih usluga (koje su u Hrvatskoj preskupe) ili putovanja na odmore u inozemstvo. Može se postaviti pitanje zašto Vlada misli da može racionalnije odlučivati o kreditnom zaduženju od samih pojedinaca – građana? Građani moraju sami moći odlučivati o tome kakve će kredite i pod kojim uvjetima ''kupovati“ kod kreditnih institucija – smatraju u toj stranci te dodaju da bi, ''u slučaju da Sabor prihvati zakonsku promjenu i ona postane obvezujuća, banke morale jednokratno smanjiti svoje plasmane prema kućanstvima koja koriste kredite po tekućem računu.'' HSS ističe da građani takav udar na osobnu likvidnost ne bi mogli izdržati.
Ne iznenađuje što je udruga Franak prva čvrsto stala iza Linićeva prijedloga i podržala ga.
– Podržavamo napore ministra financija i Vlade RH da zaštite prava stotina tisuća građana koji su ugovorili kredite s promjenjivom kamatnom stopom koja se mijenja internim samovoljnim odlukama banaka – navode iz udruge Franak.
HUB dočekao na nož
Inače, 92 posto kredita u Hrvatskoj ima promjenjivu kamatnu stopu, a u Ministarstvu financija ističu da će ministar financija “pobliže urediti način definiranja jasnih i poznatih parametara, moguće uzročno-posljedične veze kretanja parametara i visine promjenjive kamatne stope te razdoblja u kojima se razmatra donošenje odluke o korekciji visine kamatne stope”. Hrvatska udruga banaka odgovara Liniću da su i sada ti parametri vrlo strogo definirani tako da je nepotrebno, a vjerojatno i nemoguće, da itko “uredi uzročno-posljedične veze kretanja parametara i visine promjenjive kamatne stope”.
– Sadašnje neselektivno ograničenje najstrože je u EU, a vjerojatno i u svijetu – navodi Zoran Bohaček iz HUB-a. Linić pak otkriva da je prijedlog kompromis s HNB-om.
A.M. Dobro jutro Kolumbo!