Nakon što su banke prozvane i pale na prvostupanjskom sudu zbog kredita u švicarskim francima, postavlja se pitanje – gdje smo još kao građani prikriveno prevareni. Već dulje vrijeme trpimo to od mirovinskih fondova, koji su u vlasništvu banaka, zato što kreativnim namještanjem veće vrijednosti portfelja automatski povećavaju i naknadu koju im građani plaćaju. Možda to i ne bi bilo toliko sporno da su njihovi prinosi uistinu tako dobri koliko se hvale te da nisu uložili u problematične kompanije koje su mnogi ulagači prepoznali kao promašaj u startu, pa čak i Hanfa, no ne i mirovinci ili prije njihovi vlasnici – banke, koje su tako spašavale svoje loše plasmane.
Troškovi do 27% uplata
Sada se postavlja pitanje hoće li mirovinskim fondovima novi zakon, koji će omogućiti veću izloženost u pojedinoj kompaniji, biti opet izazov da iznova povećaju udjel u problematičnim tvrtkama ili će se odlučiti na one koje su već na burzi i čija je vrijednost jasna. Mirovinci se gotovo i ne žele o tome izjašnjavati te tvrde da su i dosadašnja ulaganja bila dobra jer to pokazuju ostvareni prinosi, a da promjenom zakona sigurno dobivaju nekoliko kompanija u kojima bi voljeli imati veće udjele. – HEP, Croatia osiguranje i Končar sigurno su neke od tih kompanija, kao i ostale veće na tržištu – kaže Petar Vlaić, predsjednik uprave Erste Plavog mirovinskog fonda.
Dok prinosa ima, ne dira se u promašaje, kao što se ne pita zašto moramo plaćati naknade veće od onih koje bismo trebali plaćati. Troškovi upravljanja koje građani plaćaju za ulaznu naknadu, naknadu za upravljanje, izlaznu naknadu i troškove banke skrbnika, penju se do 27 posto uplaćenog iznosa. A visoki su zbog kreativnog knjigovodstva. Naime, fondovi vrednuju svoj portfelj iznad stvarne tržišne vrijednosti, odnosno “do dospijeća”. Na taj način izaberu dan koji im po cijeni najviše odgovara i po toj cijeni iskazuju vrijednost portfelja godinama, bez obzira na to što je cijena neke dionice pala i 20 posto. Isto se radi i s obveznicama, koje čine najveći dio njihova portfelja.
Stvarni prinosi niži
Primjerice, fond kupi po nominalnoj cijeni neku obveznicu koja trgovanjem na burzi poraste, a upravo kada je cijena velika, fond odluči vrednovati portfelj po toj cijeni “do dospijeća”. Odnosno, stvarna tržišna vrijednost od tog trenutka, pa makar bila i mnogo niža, ne utječe na vrijednost koju mirovinci pišu u svom knjigovodstvu. Naknada se zaračunava na vrijednost portfelja pa je jasno da takvim kreativnim izračunom vrijednosti raste i naknada koju plaćamo. A time i zarada fondova i njihovih vlasnica – banaka.
Da nekome padne na pamet tužiti takav način rada, možda zbog tako očitih namještanja vrijednosti i nepotrebno visokih opterećenja građana, ne bi ni bilo dvojbe tko je u pravu. Zanimljiva je i činjenica da je bivša uprava Hanfe tražila od mirovinskih fondova redovite izvještaje o portfeljima, kada se taj prikaz vrednovanja mogao jasno uočiti, no nova uprava tu je potrebu izvještavanja ukinula, na čuđenje mnogih sudionika na tržištu.
Raste limit za ulaganja
Takav način vrednovanja, kažu stručnjaci, doveo je i do razlike između porasta obračunske jedinice i stvarne stope povrata od jedan do dva posto godišnje. To znači da stvarni prinosi fondova nisu 5,5 posto, nego možda i manji od četiri posto. Takvo što je onda i manje od kamate u banci pa se postavlja pitanje svrhe postojanja fondova i hoće li možda i nama, kao velikom broju zemalja, uslijediti ukidanje drugog stupa. Ili će se novim zakonom pojačati njihova uloga, a i najavljenim dodatnim povećanjem izdvajanja iz plaća za drugi stup popraviti isplate koje ćemo u mirovini dobiti. Novim zakonom o mirovinskim fondovima predviđa se i povećanje limita ulaganja sa sadašnjih 10 posto na 20, što je prema računici ukupan iznos od tri milijarde kuna. Na taj način, četiri obvezna mirovinska fonda moći će u cijelosti preuzeti neku kompaniju. To je odlično usmjeri li se novac u dobre kompanije, ali ne i ako se ponove prečesti promašaji kao što su bila ulaganja u Nexe, Ingru, Magmu...
>>Mirovinci u 10 g. zaradili vrijednost gradnje autoceste do Splita