U deset godina obvezni mirovinski fondovi zaradili su 10 milijardi kuna nove vrijednosti, ali u javnosti se o tome malo zna i govori. Toliko je stajala autocesta do Splita, tvrde čelni ljudi mirovinskih fondova.
Prosjek 34.000 kuna
Većina osiguranika, međutim, nema ni približnu ideju o stanju na svom mirovinskom računu, što će Udruženje mirovinskih fondova pokušati promijeniti kampanjom “Crno na bijelo” u koju će uložiti oko milijun kuna. Na sto kuna uplaćenih doprinosa, mirovinci su lani svojim članovima zaradili 12,34 kune, a od početka rada 5,48 kuna – što je oko tri posto iznad inflacije. Potkraj godine mirovinski su fondovi raspolagali imovinom teškom 51 milijardu kuna, a ta bi svota bila i veća da je ostvaren plan povećanja doprinosa za drugi stup. Prema rezultatima su, kažu, najprofitabilnija institucija na tržištu.
– Bojim se da kriza koja je počela 2008. u SAD-u još nije gotova. Lani je žarište lokalizirano u Europi, a posljednjih mjeseci značajno je prisutno i u Sloveniji – kazao je Petar Vlaić iz Erste fonda.
Kad se krenulo s mirovinskom reformom, s kojom je 5% doprinosa usmjereno u privatnu mirovinsku štednju, bio je plan da se izdvajanje poveća na 10 posto. Budući da se zbog krize odluka odgađala, Udruženje predlaže da se stopa doprinosa za drugi stup počne povećavati za jedan postotni poen godišnje kad se ostvari gospodarski rast od dva posto. Bez obzira na dobar prinos, procjenjuje se da zaposleni u prosjeku raspolažu samo sa 34 tisuće kuna na privatnom računu.
Dubravko Štimac iz PBZ-CO fonda kaže da redovne uplate stižu na 60-70 posto računa, dok su one kod ostalih članova koji su ostali bez posla povremene. Tek je lani broj novih članova, a što znači i novozaposlenih, porastao u odnosu na prethodnu godinu.
Tri grupe, ovisno o dobi
– Postoji nedvojbena politička volja da se poveća izdvajanje za doprinose, ali odluka se odgađa – kazao je Damir Grbavac iz RMOD-a.
Prema njima, alternativa jačanju privatne štednje ne postoji. Mađarska je napravila korak nazad i ukinula drugi stup, što je imalo kratkoročni financijski efekt, ali potrošila je taj novac i shvaća da je to bio loš potez. S druge strane, Velika Britanija uvela je obveznu štednju i većina osiguranika, iako se neko vrijeme može vratiti u stari sustav, ostaje u novom.
Hrvatska će, prema prijedlogu novog zakona, osiguranike usmjeriti u tri grupe, ovisno o dobi.
>>Isplata pomoći umirovljenicima koji žive s 1500 kuna mjesečno