Broj zaposlenih koji uplaćuju novac u drugi mirovinski stup u godinu dana do kraja travnja 2017. popeo se za 52.842, pokazuje izvješće o kretanjima u obveznim mirovinskim fondovima. Trenutačno je u njima 1,805.030 obveznika.
Argument je to u prilog rastu zapošljavanja u Hrvatskoj te oporavljanja tržišta rada. Istovremeno raste i popularnost dobrovoljne mirovinske štednje pa je u nizu fondova zabilježeno 265.062 člana koja štede u “trećem stupu”, što je za oko 20 tisuća ljudi više nego u istom mjesecu 2016. godine.
Slab interes za treći stup
Unatoč činjenici da država i dalje subvencionira dobrovoljnu mirovinsku štednju, imovina trećeg stupa iznosi tek 3,6 milijarde kuna. Prema izračunima na temelju prosječnih prinosa od osnutka dobrovoljnih fondova uz ulaganje od 200 kuna mjesečno tijekom 20 godina uplati se 48 tisuća kuna, dobije se 7200 kuna poticaja od države, a ukupno na računu prikupi 101 tisuća kuna, pa mirovina iz tog dijela može iznositi oko 1180 kuna mjesečno.
Novac iz obveznih mirovinskih fondova uvijek je zanimljiva meta političarima kada je potrebna financijska injekcija za projekte, privatizaciju ili refinanciranje javnog duga. Neto imovina četiri obvezna mirovinska fonda popela se u travnju na 85,7 milijardi kuna, što je za desetak milijardi kuna viši iznos od onog zabilježenog krajem travnja. Najveći dio tog kolača drži AZ fond koji raspolaže s 39 posto ukupne imovine. Koliko je sustav drugog mirovinskog stupa učinkovit, pokazuje i odnos između ukupnih uplata doprinosa i vrijednosti imovine.
Naime, hrvatski građani su za mirovinsku štednju doprinosima uplatili 63,15 milijardi kuna, a ostalih 22,55 milijarde kuna imovine su zarađene investiranjem tih doprinosa. Tijekom godine iznos neto doprinosa povećao se za oko 5,5 milijardi kuna, što znači da je u godinu dana do travnja 2017. povećanje imovine kroz zaradu od investiranja skočilo na 4,5 milijarde kuna. Većina osiguranika, točnije čak 95,6 posto njih štedi u manje rizičnim fondovima u sklopu kategorije B, koji mora minimalno 50 posto ukupnih sredstava ulagati u državne obveznice. Ti su fondovi od početka rada imali prosječni godišnji prinos od 5,8 posto, a u posljednju godinu dana su u prosjeku za svoje članove zaradili oko 6,7 posto. Rizičniji fondovi A kategorije koji se preporučuju mlađim osiguranicima imali su znatno veću zaradu od čak 13,21 posto, a od uvođenja prosječno su zarađivali više od 10 posto godišnje. Ipak, građani su prema njima podosta skeptični pa je tek oko 5400 građana odlučilo iskoristiti priliku za podebljanje mirovine uz preuzimanje većeg rizika.
Dionice od 9,9 milijardi kuna
Ne čudi stoga što je većina plasmana obveznih mirovinskih fondova koncentrirana na financiranje države kroz kupovanje njezinih obveznica. Čak je 63 milijarde kuna plasirano u dug Hrvatske, a u samo godinu dana vrijednost obveznica koje su kupila četiri mirovinska fonda povećala se za 7,7 milijardi kuna.
Raduje ipak veći plasman novca u domaće dionice. U godinu dana poslovanja, naime, iznos uložen u domaće tvrtke povećao se za gotovo dvije milijarde kuna na ukupno 9,9 milijardi kuna. Naši obvezni mirovinski fondovi kupuju i strane dionice pa je u njima oko 6,2 milijarde kuna mirovinske štednje.
~ ... većina plasmana obveznih mirovinskih fondova koncentrirana je na financiranje države kroz kupovanje njezinih obveznica..." . Ovo je vrlo zabrinjavajuća informacija jer opet proizlazi da o državi ovisi isplaćivanje mirovina. Kako će država isplaćivcati glavnicu i kamate mirovniskim fondovima kada se mora svake godine dodatno zaduživati da bi vratila stare dugove? Pa svake godine u državnom budžetu nedostaje po 3% BDP-a! Izgleda da će mirovinski fondovi zajedno s državom proći kao i dobavljači i vjerovnici s Agrokorom!