Mirovinski fondovi prijavljeni za kartel, AZTN će ih istražiti

Za razliku od marketinških kampanja u kojima ‘platiš 5, dobiješ 6’, kod ulaganja u mirovinske fondove vrijedi obrnuto; iako se njihovi uprosječeni prinosi od početka rada predstavljaju kao uspjeh, u kategoriji B u kojoj su fondovi najduljeg trajanja, ostvarenih 5,41% trebalo bi staviti u kontekst prinosa po državnoj obveznici RH koja im je 10 godina donosila kamatu od 6,87%. Tu smo kamatu platili svi mi. U izvješću o imovini i prinosima mirovinaca za 2020. Hanfa najavljuje kako očekuje da će joj mirovinska društva uskoro podnijeti novi plan ulaganja u gospodarstvo, ponajviše kroz osnivanje novog fonda za ulaganje u mala i srednja poduzeća.

Najava se uskoro i ostvarila osnivanjem CRO Value Fonda za koji su mirovinci apostrofirani kao glavni ulagači, što je izazvalo burne reakcije te nedavno i prijavu Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja u kojoj su OMF-ovi AZ, Raiffeisen, Erste Plavi i PBZ Croatia osiguranje optuženi za – kartelsko djelovanje.

Prijavitelj (podaci poznati redakciji) implicira da njihova javna najava ulaganja, između ostalog i u tekstu koji je Večernji list objavio na tu temu, predstavlja dogovor o zajedničkom djelovanju oko izbora društva za upravljanje investicijskog fonda i dogovaranje pravila. Navodi da prema Zakonu o OMF-ovima (čl. 227. st. 2.) takvo zajedničko djelovanje nije dopušteno, a usto, da ih čl. 113. koji štiti od lošijeg poslovanja jednog fonda, ne može zaštititi od lošijeg poslovanja svih fondova pa zajedničko ulaganje umanjuje zaštitu.

Upitan smisao Mirexa

O prijavi smo pitali i AZTN, u kojem su potvrdili da su je zaprimili te najavili da će provesti istraživanje mjerodavnog tržišta, nakon čega će imati uvid postoje li osnove za daljnje aktivnosti. Na upit čini li ovako zamišljeno zajedničko ulaganje mirovinaca indeks Mirex besmislenim i smanjuje zaštitu članova, iz Hanfe odvraćaju da ulaganje u bilo koji alternativni fond ne može učiniti Mirex besmislenim, s obzirom da on ima jasno definirana pravila izračuna i obuhvaća sva ulaganja mirovinskog fonda, ne samo u jedan vrijednosni papir, fond ili vrstu imovine.

– Također, sredstva koja će mirovinski fondovi potencijalno uložiti u CRO Value Fond treba promatrati u odnosu na njihova ukupna ulaganja/imovinu te nije za očekivati da će ono imati značajan utjecaj na vrijednost Mirexa – kaže regulator te koristi priliku pohvaliti prinose mirovinaca.

– Hrvatski mirovinski fondovi su se i u ovoj posljednjoj koronakrizi, nakon prvotnog šoka, uspješno oporavili pa je tako prosječan prinos Mirex u prvih pola godine za kategoriju A bio 7,59%, za kategoriju B 4,17%, a za kategoriju C 0,09%. Ako gledamo usporedbu lipnja 2021. u odnosu na lipanj 2020. oporavak je i nešto bolji, što govori o stabilnim investicijskim politikama – kaže regulator koji, za razliku od mirovinskih fondova kojima zakon priječi komuniciranje podataka o prinosima ako se ne odnose na poslovanje od početka rada jer ne daju cjelovitu sliku, takve podatke sam iznosi. U PBZ Croatiji na otpužbe da su se dogovorili o zajedničkom ulaganju kroz osnivanje fonda odgovaraju da su mirovinski fondovi visoko regulirani te je točno definirano u što mogu ulagati, a u što ne.

– Predmetni fond je otvoren za sve ulagače, ne samo za mirovinske fondove – dodaju. Iz AZ fondova poručuju da svaku odluku o ulaganju donose samostalno sukladno zakonu i internim aktima. U Raiffeisen društvu za upravljanje nisu zaprimili informaciju o postupku pred AZTN-om u povodu prijave pa ne žele komentirati, dok su u Erste plavom najdetaljniji. Uvjereni su da je pogrešno shvaćena primjena Zakona o OMF-ovima.

– Kartelsko djelovanje znači usklađeno djelovanje na tržištu dvaju ili više konkurenata protiv drugih konkurenata na tržištu. CRO Value fond je namijenjen i svim institucionalnim i kvalificiranim investitorima u Hrvatskoj pod jednakim i nediskriminatornim uvjetima, a ne samo OMF-ovima ili DMF-ovima – kažu.

Nerazmjerna naknada

Naglašavaju da im je osnivač Maverick Wealth Managementa kojem je odobrenje izdala Hanfa te osnivači i uprava nisu ni u kakvom odnosu povezanosti s mirovinskim društvom. Poručuju da nemaju razloga sumnjati u suglasnosti Hanfe i ne sudjeluju u osnivanju fonda, već samostalno odlučuju hoće li uložiti. U odgovoru su se, međutim, fokusirali na osnivanje društava, iako Zakon o OMF-ovima u čl. 7 kao bitne djelatnosti fondova navodi, uz osnivanje, i upravljanje imovinom fondova što je posebno bitno jer se naknade upraviteljima isplaćuju prema visini imovine. U prijavi AZTN-u upravo je i skrenuta pozornost da se, što je veća imovina, naplaćuje manja naknada, a ako fondovi ulažu zajednički, naknada bi trebala biti niža. Dr. Željko Garača s Ekonomskog fakulteta u Splitu smatra da kartelsko ponašanje financijskog sektora u Hrvatskoj nije ništa novo, čak je i formalizirano kroz različite udruge.

– Počelo je s HUB-om, a nastavilo s Udrugom društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskim osiguravajućim društvima koja štiti interese ovih društava, a ne članova. Zbog nedovoljne transparentnosti i nedostupnosti podataka teško je pojedincu dokazivati njihovo kartelsko ponašanje. Institucije koje bi to trebale, a ne rade, su Hanfa i AZTN – oštar je profesor koji napominje da će se AZTN bar morati o tome očitovati, no osobno mu je Hanfa veći problem.

– Poseban je problem što Hanfa koja bi takvo ponašanje trebala spriječiti, ne samo da ga tolerira već se pojavljuje kao partner i zagovornik privatnih mirovinskih društava pa skoro kao neformalni član kartela – optužuje te dodaje da je kod CRO Value fonda vrlo izgledno da će mirovinski fondovi ulagati proporcionalno tržišnom udjelu, prema dogovoru.

– Uz svu problematičnost takvog fonda, čini se da je to zapravo sve ideja čelnih ljudi Hanfe – zaključuje.

O elementima kartelskog ponašanja govorio je već i Marko Rakar, jedan od osnivača Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova koji je naveo da su višekratno djelovali zajednički pa su u razne “investicije” ulazili u omjerima koji im odgovaraju tržišnom udjelu, a poslije su te investicije otpisivane ili su generirale gubitke.

>> Pogledajte i ovaj video: Kabul je pao u ruke talibana