Rast tečaja franka

Franak: Jedino rješenje je ukidanje valutne klauzule, Lalovac: Banke su spremne pomoći

Foto: Pixsell
franak
Foto: Pixsell
franak
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Franak
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Franak
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Franak
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Franak
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Franak
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Franak
16.01.2015.
u 12:03
U slučaju da se za mjesec dana dogodi neki ponovni rast vrijednosti franka, oni bi se ponovno našli u istom problemu
Pogledaj originalni članak

Udruga Franak održala je izvanrednu press-konferenciju u povodu odluke Švicarske narodne banke da više neće braniti tečaj švicarskog franka u odnosu na euro.

U Udruzi Franak boje se da će mjere koje bi ministar financija Boris Lalovac mogao poduzeti biti samo privremene te mogu vrijediti sada, no ovisit će o kretanju tečaja franka.

U slučaju da se za mjesec dana dogodi neki ponovni rast vrijednosti franka, oni bi se ponovno našli u istom problemu i jedina prava mjera koja je dužnicima u toj valuti prihvatljiva jest ukidanje valutne klauzule.

Ministar financija Boris Lalovac izjavio je nakon sastanka s bankarima da su oni spremni pomoći u rješavanju problema u kojima su se našli njihovi klijenti – dužnici s kreditima u švicarskim francima.

Lalovac očekuje da će bankari uskoro iznijeti ponudu rješenja te dodaje kako su se svi sudionici složili da treba tragati za dugoročnim rješenjem te dodao kako postoji mogućnost da se krediti u francima konvertiraju u euro ili kunu. Lalovac je najavio kako će se danas sastati s premijerom Zoranom Milanovićem i guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem.

 U Hrvatskoj su krediti u francima uzeti za kupnju 58.000 stambenih jedinica.

Udruga Franak zatražila je od Vlade RH i Hrvatske narodne banke hitno donošenje privremene mjere moratorija na tečaj, koji bi se isključivo odnosio na sve kredite s valutnom klauzulom u CHF, sve do donošenja konkretnih dugoročnih mjera. Osim privremenog rješenja, Udruga je odmah iznijela i zahtjeve za konkretnim i konačnim rješenjima svih problema u slučaju Franak.

Zahtjevi od Udruge Franak prema g. Zoranu Milanoviću, predsjedniku Vlade RH i g. Borisu Vujčiću, guverneru Hrvatske narodne banke (HNB) su sljedeći:

– donošenje Uredbe sa zakonskom snagom, kojom će intervenirati i odrediti tečaj konverzije CHF indeksiranih kredita po početnom tečaju;

– u Uredbi definirati da se nadalje primjenjuje fiksna kamatna stopa jednaka početnoj kamatnoj stopi;

– Uredbom zabraniti ovrhe nekretnina dužnika u kreditima s valutnom klauzulom u CHF-u, sve do donošenja odluke Vrhovnog suda RH o reviziji uloženoj na presudu Visokog trgovačkog suda u kolektivnom postupku;

– povrat preplaćenih sredstava dužnicima na temelju nezakonitih promjena kamatne stope;

– propisivanje metodologije određivanja fiksnog dijela kamate na temelju početne kamatne stope iz ugovora i početnog parametra za sve ostale postojeće kredite s promjenjivom kamatnom stopom (u kunama i s valutnom klauzulom u bilo kojoj stranoj valuti).

Udruga Franak, na temelju mnogobrojnih zaprimljenih poziva i poruka tijekom posljednja 24 sata, upozorila je na veliku mogućnost socijalnih nemira ako nadležne i odgovorne institucije te najodgovornije osobe u ovoj državi ne poduzmu konkretne korake u rješavanju ovoga dugogodišnjeg problema dužnika sukladno iznijetim zahtjevima.

Podsjetimo, tečaj kune prema franku preko noći skočio je za 15-ak posto nakon što je Švicarska središnja banka neočekivano odustala od fiksiranja vrijednosti franka prema euru. Vrijednost domaće valute u četvrtak je porasla sa 6,39 na 7,4 kuna za franak, odnosno 15,8 posto.

Vrijednost franka prema euru porasla je na rekordnu vrijednost nakon što je SNB bez najave ukinuo minimalni tečaj.

>> Zbog rasta švicarskog franka Mađari i Poljaci bi mogli početi prodavati stanove

>> Švicarski franak preko noći skočio sa 6,39 na 7,4 kn!

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 100

QQ
qqq
12:45 16.01.2015.

Nevjerovatno, kad su te iste privatne banke bile na koljenima, jer su šakom i kapom dijelile kredite koji su bili ne naplativi, RH im ubrizga preko 80 milijardi bespovratne pomoći novem poreznih obveznika, a kad treba svojim građanima pomoći nigdje novca na vidiku, a te iste banke se mole za pomoć. Pa di je tu logika. Ispada da su državi važnije banke od njenih građana.

Avatar Neanderthalac
Neanderthalac
12:12 16.01.2015.

Banke će pomoći? Ha, ha, ha, ha, ha! To je kao da vam slijepo crijevo operira dr. Jack the Ripper!

Avatar mlijeko
mlijeko
12:39 16.01.2015.

Svojevremeno sam odustao od kredita i otisao u podstanare. Kriza se produbila i ostao sam u svome mjestu bez posla. Dobio sam posao i otisao 300 km dalje s obitelji. Sada sam postanar, ali ne pravim problem kao nezaposleni i nemam neplacenu nekretninu. To je hrvatski problem. Ostacu u svome mjestu, biti nezaposlen, ne vracati kredit i cekati da mi moje probleme rijesi drzava.