PROCJENE MMF-a

U 2022. i Hrvatska na stopi od 5% rasta

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Guverner HNB Boris Vujičić
Foto: Yuri Gripas/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
FILE PHOTO: The International Monetary Fund (IMF) headquarters building is seen in Washington
Foto: Yuri Gripas/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
FILE PHOTO: The IMF logo is seen outside the headquarters building in Washington
Foto: Yuri Gripas/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
FILE PHOTO: International Monetary Fund logo is seen outside the headquarters building
06.04.2021.
u 20:13
Hrvatska se novim MMF-ovim procjenama svrstala među europska gospodarstva u nastajanju koja bi trebala bilježiti najviše stope rasta u ovoj i idućoj godini
Pogledaj originalni članak

Međunarodni monetarni fond snizio je procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 4,7 posto sa 6 posto koliko je stajalo krajem 2020. I sa smanjenom procjenom, Hrvatska se svrstala u grupu zemalja s visokim očekivanim stopama rasta u ovoj godini. Višu stopu rasta trebale bi u 2021. imati Turska i Rumunjska, od šest posto, i Srbija, od 5 posto. Iduće godine i hrvatski bi rast trebao biti 5 posto čime bi se u potpunosti nadoknadilo dosad izgubljeno u koroni. Nove prognoze objavljene su u sklopu redovnog proljetnog zasjedanja MMF-a i Svjetske banka, a u jednoj od rasprava sudjelovao je i hrvatski guverner Boris Vujčić.

Guverner je kazao kako su programi kupnje vrijednosnih papira uspjeli stabilizirati financijske šokove uzrokovane pandemijom. Hrvatska narodna banka također je otkupljivala državne obveznice kao privremenu mjeru. Ona bi se mogla ponoviti jedino “ako bi se opet stekli uvjeti kakvi su bili na početku ove krize uzrokovane pandemijom i epidemiološkim mjerama”. Inače, MMF vjeruje da će inflacija u Hrvatskoj ove godine biti 0,7 posto. Očekuje i smanjenje nezaposlenosti.

– Hrvatskoj je tečaj ostao stabilan zahvaljujući visokoj razini međunarodnih pričuva koje su omogućile snažnije intervencije na deviznom tržištu, a s druge kao posljedicu toga što je HNB dogovorio s Europskom središnjom bankom uspostavljanje linije za valutni ugovor o razmjeni, tzv. valutni swap koji omogućuje razmjenu kuna za eure, u iznosu od dvije milijarde eura – naglasio je guverner.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

ZB
Zoki-Bijela
15:04 06.04.2021.

Sitnica