Monetarne vlasti: Inflacija će se ispuhati do sredine 2022.

Američka središnja banka krenula je sužavati prostor za novo zaduženje američke države koji je otvorila nakon izbijanja pandemije, ali kamatne stope ostaju niske.

Ukratko, FED je svaki mjesec otkupljivao 120 milijardi dolara ranije izdanih američkih obveznica čime je stvarao prostor da se država može jednostavnije zadužiti za financiranje povećanih troškova. Otkup se smanjuje za 15 milijardi dolara mjesečno da bi se potpuno ugasio sredinom 2022.

Europska središnja banka ima još moćniju “kreditnu liniju” s 19 država članica eurozone tešku vrtoglavih 1850 milijardi eura koja će, po prethodnim planovima, trajati do ožujka iduće godine.

Prijeti scenarij stagflacije

Monetarne vlasti Europske unije u prosincu će objaviti detalje oko smanjenja ili ukidanja otkupa obveznica, a ne očekuje se trenutačno zatvaranje slavine, već postupno smanjivanje dotoka novca u državne blagajne i financijski sektor.

Europska se gospodarstva ove godine brzo oporavljaju, no pokazalo se da je korona tvrdokornija nego što se mislilo, a povrh toga snažno su porasle cijene energenata koje su pogurale rast ostalih cijena. Neke manje narodne banke već su krenule u povećanje kamatnih stopa, no Amerika i EU zasad ih drže na nuli. Tržišni akteri očekuju da će Amerikanci povećati kamate iduće godine, dok bi se eurozona na sličan potez mogla odlučiti godinu dana kasnije.

U očekivanju tih poteza, prinosi na dugoročni javni dug počeli su rasti, štoviše, s tržišta stižu pozivi monetarnim vlastima da zaoštre politiku, odnosno da krenu s dizanjem kamatnih stopa ranije nego što su planirali. Šef američkog FED-a Jerome Powell ponovio je kako središnja banka vjeruje da je trenutačna inflacija prolaznog karaktera.

Slično je prošli tjedan govorila i šefica Europske središnje banke Christine Lagarde.

– Načelno više nema ni potrebe za otkup obveznica jer bankovni sustavi diljem svijeta plivaju u likvidnosti, a potražnja za kreditima je niska. Inflacija požuruje središnje banke da barem signalno kažu da su spremne za oštriju monetarnu politiku, tako da je smanjenje otkupa svojevrsno kupovanje uvjerenja javnosti da su oni tu da naprave sve da gospodarstva budu u što boljem stanju – prokomentirala je Marijana Ivanov, profesorica zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, koja ne očekuje da će smanjen otkup obveznica dovesti do pomutnje na tržištu.

No, i za nju je problem što su inflatorna očekivanja snažna, a “ako investitori vjeruju da će kamate rasti, one će rasti”. – Teško je djelovati protiv špekulativne mase investitora na globalnoj razini – ističe Ivanov. Problem za SAD je i činjenica da bi američko gospodarstvo 2022. moglo ući u prirodnu recesiju, što će utjecati na intenzitet poteza monetarnih vlasti.

– Nezgodno je kad se u isto vrijeme poklope recesija i inflacija. Kapaciteti američke ekonomije za rast su iskorišteni, inovacija nema, potražnja je dosta suzdržana, a kako je država zbog korone već iskoristila svoje alate za jačanje potražnje, postoji realna opasnost da 2022. dođe do recesije. Zbivanja u SAD-u u pravilu se prelijevaju na globalnu ekonomiju. Stagnacija lako može prerasti u puno gori scenarij kao što je stagflacija, što smo prošli 70-ih godina – ističe Marijana Ivanov.

Analitičarka RBA Zrinka Živković-Matijević također uočava tvrdnju američkog FED-a o strpljenju po pitanju povećanja kamatnih stopa, jer njih ne treba povećavati dok ne dođe do potpunog oporavka na tržištu rada.

Kišobran eurozone

Hrvatska uglavnom može pratiti kretanja i nadati se da će se od siječnja 2023. skloniti pod kišobran eurozone.

Kamatne stope na kredite kod nas miruju ili se čak i lagano smanjuju. Najživlje je na tržištu stambenih kredita koji su u godini dana porasli visokih 11 posto. Novi stambeni krediti uglavnom se ugovaraju uz fiksnu kamatnu stopu, no kamate su najčešće fiksirane na rok od tri ili pet godina te poslije postaju promjenjive. Građani koji se zadužuju moraju voditi računa o roku na koji ugovaraju fiksnu kamatu.

– Mi smo mala otvorena zemlja na koju utječu globalna zbivanja i tu ne možemo ništa učiniti. No, naš bankarski sustav dovoljno je likvidan da ima prostor za spuštanje, a ne za dizanje kamatnih stopa – dodaje Ivanov.