Pandemija Covida-19 je lani poremetila kompletan gospodarski i društveni život većeg dijela svijeta, no uz vezani turizam, najviše je stradao sektor prometa i logistike. U nekoliko navrata su europske zemlje, pa tako i Hrvatska, uvela potpune blokade kretanja što je onemogućilo bilo kakva putovanja.
Iako se čitavo vrijeme nastojalo da dobavni pravci za robu ostanu otvoreni, ipak je u čitavom metežu došlo i do kaosa u tom segmentu te gotovo da i nema prijevozničke ili generalno logističke tvrtke koja nije zabilježila gubitak u 2020. godini. To pokazuju i podaci liste najuspješnijih tvrtki po prihodu koju Poslovni dnevnik u suradnji s analitičkom tvrtkom Dun&Bradstreet Hrvatska (ex-Bisnode) tradicionalno objavljuje – Top 505. Za razliku od ostalih sektora gospodarstva, za ovaj je karakteristično da je većina tvrtki u Top10 u javnom vlasništvu, dok su privatni igrači uglavnom manji i rjeđi na hrvatskom tržištu.
Godinama su čelno mjesto u ovom segmentu zauzimale Hrvatske autoceste (HAC) koje su se lani spojile s Autocestom Rijeka – Zagreb (ARZ) te bi bilo za očekivati da njihova pozicija i profitabilnost bude još veća, no korona je naravno to sve poremetila. Lanjski promet po autocestama je drastično pao, turističke sezone gotovo da i nije bilo, a situacija se počela oporavljati lagano tek ove godine.
Kako bilo, na HAC-ovo mjesto je zasjela Hrvatska pošta (HP) s ostvarenih 1,7 milijardi kuna prihoda, što je ipak bilo 10,4 posto manje nego u godini prije.
Revizija troškova
“Od početka transformacije 2017. nam se prihod kreće na razini od 1,7 milijardi kuna godišnje, izuzev prošle godine, a na što je utjecaj imao Covid-19. Lani smo imali EBITDA-u od 236 milijuna kuna te maržu od 13,9%. Sve to je doprinijelo da je Hrvatska pošta lani, prvi put u svojem poslovanju, uplatila u državni proračun dividendu od 13 milijuna kuna.
Sve to smo postigli u uvjetima ulaganja 100-tinjak milijuna eura u nove kapacitete i modernizaciju, a istovremeno smo zadnjih godina zatvorili i akumulirana dugovanja iz prethodnih razdoblja koja su bila otprilike na toj razini. Istovremeno smo povećali primanja našim radnicima za više 20%, uz sve već gore spomenute benefite u službi povećanja produktivnosti.
Početkom prošle godine, a već u veljači, smo uvidjeli da dolazi ozbiljan poremećaj s istoka te smo trenutno krenuli u revidiranje svih vrsta troškova, dok smo istovremeno nastavili s investicijama što je i bila preporuka Vlade. Dakle, pravovremenom reakcijom te praćenjem preporuka došli smo do vrhunskih financijskih rezultata za prošlu godinu”, ističu u Pošti.
Hrvatska pošta je u proteklih nekoliko godina doživjela velike promjene, od otvaranja novog distribucijskog centra u Velikoj Gorici preko dovođenja bankarskih usluga na gotovo svaki poštanski šalter u zemlji do ekskluzivnog ugovora s Amazonom te nizom drugih globalnih trgovačkih platformi. Kako je pojasnio Ivan Čulo, predsjednik Uprave HP-a, prošle su četiri godine otkako su izradili svoju razvojnu strategiju Pošta2022. te krenuli u veliki investicijski ciklus težak i više od 100 milijuna eura koji je obuhvatio brojna ulaganja.
Čulo
Vjerujem da smo napravili velike pomake. To nam potvrđuje trenutak kad su to prepoznali i globalni igrači online trgovine kakav je Amazon, About You, Inditex, a u pregovorima smo s još nekima.
“Prije svega smo uložili u nove logističke kapacitete- točnije sortirnice u Zadru, Osijeku, najveće u Velikoj Gorici, a ubrzo otvaramo i u industrijskoj zoni Kukuljanovo, izgradnja te posljednje je već pri kraju. Već su se korisnici navikli da naši poštari traže od njih potpis digitalni uređaj, a ne na papire, navikli su u manjim gradovima vidjeti kako vrše dostavu u električnim vozila. Sve je to jedan mali dio velike transformacije koju provodimo. Jasno je da smo istovremeno morali prilagođavati, ali i mijenjati procese”, kaže Čulo te dodaje da njihovi zaposlenici na operativnim radnim mjestima imaju preko 20% viša primanja.
“Vjerujem da smo napravili velike pomake. To nam potvrđuje trenutak kad su to prepoznali i globalni igrači online trgovine kakav je Amazon, About You, Inditex (Zara), a u pregovorima smo s još nekima”, navodi Čulo. Naglašava da trenutno u Hrvatskoj imaju aktivnih 1016 poštanskih ureda i nemaju planova za zatvaranje niti jednog od njih.
“U proteklom razdoblju je možda bilo šaranja s asortimanom koji se nudio u poštama, no sada je to drastično smanjeno te smo ostavili ono što smatramo da je korisnicima najpotrebnije, a nama najprofitabilnije. Za primjer, išli smo u izravne pregovore s dobavljačem iz Kine za elektronsku opremu za mobitele kako bi izbjegli posrednika te time postigli nižu cijenu za kupce i veću zaradu za nas.
Jačamo suradnju s HPB bankom te pružamo većinu bankarski usluga, a idemo i prema uslugama za pravne osobe – male i srednje poduzetnike u našim poštanskim uredima, a što je posebno bitno na ruralnim područjima te na otocima. Posebno sam ponosan na naš sporazum s HZMO-om gdje su naši uredi postali šalteri mirovinskog zavoda za sve što građani trebaju”, zaključuje Ivan Čulo, predsjednik Uprave Hrvatske pošte.
Povratak optimizma
Hrvatske autoceste (HAC), kojima je na čelu predsjednik Uprave Boris Huzjan, su lani ostvarile 1,6 milijardi kuna prihoda, a što je bio pad od 30 posto u odnosu na rekordnu 2019. kad su uprihodili 2,3 milijarde kuna. S obzirom na očekivane sinergijske učinke spajanja s ARZ-om krajem prošle godine, projekcije HAC-a su da bi već ove godine prihod trebao porasti na 2,75 milijarde kuna – revidirana procjena zbog korone je to ipak spustila na 2,18 milijardi , u 2022. na 2,93 milijarde, a tijekom 2023. bi se to trebao popeti na 3,26 milijardi kuna.
1,19
milijardi kuna prihoda ostvario je lani ZET, što je bilo gotovo na razini 2019. Godine, rast je iznosio 0,4 posto
“U održavanje autocestovne mreže ove godine planiramo uložiti 404,9 milijuna kuna, od čega u investicijsko (izvanredno) održavanje 276,1 milijuna kuna, a u redovno održavanje 128,8 milijuna kuna. U uređenje mreže odmorišta planirano je ulaganje od oko 25 milijuna kuna, a u sigurnost na autocestama oko 75 milijuna kuna.
Među odmorištima na autocestama u koja ulažu u modernizaciju ugostiteljskih, benzinskih i drugih objekata te usluge u suradnji s ugovornim korisnicima cestovnog zemljišta za turističku sezonu 2021.”, navode iz HAC-a. Posljednji podaci o prometu na autocestama krajem kolovoza koja pokazuje da je situacija s prometom bliža rekordnoj 2019. nego kriznoj 2020.
“Tijekom predzadnjeg vikenda kolovoza na svim autocestama u nadležnosti Hrvatskih autocesta (HAC) zabilježen je promet 856,5 tisuća vozila i naplaćena cestarina od 47,1 milijun kuna, što su porasti za 45 i 50 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje”, istakli su iz HAC-a da bi prikazali trend sezone. To je u odnosu na isti vikend prošle godine, kada je zabilježen promet od 591.609 vozila, a naplaćena cestarina u iznosu od 31,5 milijuna kuna bez PDV-a, porast broja vozila za 45 posto, a iznosa naplaćene cestarine za 50 posto u odnosu na taj vikend lani. Iz HAC-a su iznijeli i usporedbu s istim vikendom rekordne turističke 2019. godine, kada je autocestama u nadležnosti HAC-a prometovalo 837.601 vozilo, a ukupno naplaćena cestarina u iznosu od 47,7 milijuna kuna bez PDV-a.
Kršić
Unatoč svim poteškoćama koje su obilježile 2020. godinu, održali smo stabilnost u svim segmentima poslovanja. Od normalnog funkcioniranja željezničkog prometa, do rada na pripremi i realizaciji značajnih infrastrukturnih projekata. Pravovremeno smo izvršavali sve financijske obveze, uključujući i isplate plaća radnicima uz očuvanje svih radnih mjesta.
Tako je u ovogodišnjem udarnom vikendu promet vozila bio veći za dva posto, a iznos naplaćene cestarine manji za jedan posto u odnosu na isti vikend 2019. godine. Treba spomenuti da je tijekom sezone 2019. na snazi bio “ljetni” cjenik s 10 posto većim cijenama cestarine.
Tradicionalno je među najvećim tvrtkama po prihodu u sektoru prometa i logistike javno poduzeće HŽ Infrastruktura kojoj je na čelu predsjednik Uprave Ivan Kršić. HŽI je lani imala 1,24 milijardi kuna prihoda, a što je bio pad za nešto više od šest posto u odnosu na godinu ranije. Iz tvrtke ističu da su im je uslijed globalne pandemije i razornih potresa u ožujku i prosincu, te u cijelosti promijenjenih gospodarskih okołnosti, poslovnu 2020. godinu obilježili brojni izazovi u ostvarenju zadanih planova i ciljeva.
Plaće su preživjele
“Proveli smo niz mjera za ublažavanje nepredvidljivih uvjeta poslovanja, prije svega, zaštite zdravlja zaposlenika, a potom i ostvarenja planiranih aktivnosti i unapređenja kvalitete naših usluga. Unatoč svim poteškoćama koje su obilježile 2020. godinu, radom i angažiranjem svih raspoloživih resursa, HŽ infrastruktura održala je stabilnost u svim segmentima poslovanja.
Od normalnog funkcioniranja željezničkog prometa uslijed obustave javnog željezničkog prijevoza što se velikim djelom odrazilo na organizaciju i regulaciju prometa vlakova, preko aktivnosti vezanih za održavanje željezničke infrastrukture, do rada na pripremi i realizaciji značajnih infrastrukturnih projekata. Isto tako, pravovremeno smo izvršavali sve svoje financijske obveze, uljučujući i isplate plaća radnicima uz očuvanje svih radnih mjesta”, navodi Ivan Kršić.
Dodaje da je u tim okolnostima, tijekom 2020. godine nastavljena dinamika pripreme, objave i realizacije nabave putem javnih natječaja. “Naime, u 2020. godini HŽ infrastruktura pokrenula je ukupno 570 grupa predmeta nabave ukupne procijenjene vrijednosti od 3,02 milijarde kuna od kojih se 83 posto odnosi na investicijski segment poslovanja. U 2020. godini uslijed pandemije radovi na svim investicijskim projektima koji su bili u tijeku značajno su usporeni, a na novougovorenim projektima je došlo do odgode početka radova što je rezultiralo promjenom planirane dinamike realizacije investicija.
I u takvim okolnostima, vrijednost ostvarenih investicija u željezničku infrastrukturu u 2020. godini iznosi 951,32 milijuna kuna što je na razini ostvarenja iz 2019. godine”, kaže predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture. Iz tvrtke navode da su i u poslovnoj 2020. godini ostvarili pozitivan financijski rezultat i da je tvrtka poslovala sukladno proračunskim načelima uravnoteženosti prihoda i rashoda.
Zagrebačka gradska kompanija
Najavljuju da će u narednom razdoblju planovi i ciljevi biti i dalje usmjereni na održavanje, obnovu, modernizaciju i izgradnju željezničke infrastrukture s posebnom pažnjom na kontinuirano održavanje i povećavanje razine sigurnosti u željezničkom prometu, kao i na aktivnosti vezane za povećanje obujma željezničkog prometa na hrvatskoj željezničkoj mreži.
Zagrebački električni tramvaj, odnosno popularni ZET javni je gradski prijevoznik Grada Zagreba i okolice, a lani je uprihodio 1,19 milijardi kuna što je bilo uglavnom na razini 2019., rast od 0,4 posto. To je sustav koji zapošljava 3772 radnika, a ima vozni park od 480 autobusa, 266 tramvajskih vozila, 31 vozilo za prijevoz osoba s invaliditetom te manji broj drugih namjenskih i prigodnih prijevoznih sredstava, uključujući i uspinjaču. Ova javna tvrtka funkcionira uglavnom zahvaljujući izdašnim potporama iz gradske blagajne, a što im je pak omogućilo da iskazuju i statističku dobit u protekle tri godine.
Konkretno, u 2020. ona je iznosila nešto više od pola milijuna kuna. Osim Zagreba, ZET je aktivan i na području Velike Gorice, no nakon smrti dugogodišnjeg gradonačelnika Zagreba Milana Bandića, nova garnitura u metropoli preispituje tu suradnju.
Odmah nakon preuzimanja vlasti u lipnju, novi gradonačelnik Tomislav Tomašević sa suradnicima održao je sastanak s vodstvom Grada Velike Gorice gdje je dogovoreno da će se dodati aneks postojećem ugovora o pružanju usluge javnog prijevoza, trajanja do 30. rujna 2021., kojem će subvencionirani iznos prijevoza za Grad Veliku Goricu ostati u istom mjesečnom iznosu od 2,6 milijuna kuna, a od 1. listopada do 31. prosinca 2021. iznos mjesečne subvencije porast će na 3,6 milijuna kuna.
Ovim dogovorom oko aneksa, do kraja rujna Grad Velika Gorica dobiva vrijeme za uravnotežiti proračun i razmotriti do kraja godine održivost lokalnih linija s malim brojem putnika na kojima ZET obavlja uslugu prijevoza, a s druge strane Grad Zagreb, odnosno ZET, nakon rujna više neće generirati gubitke u prijevozu s Velikom Goricom. Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar kazao je kako su obje strane zadovoljne postignutim dogovorom kojim Zagrebački električni tramvaj nastavlja građanima Velike Gorice pružati redovitu uslugu prijevoza na području grada i okolice.
Što se tiče dugoročne suradnje, kazao je Ačkar, ZET je i dalje zainteresiran za obavljanje javnog prijevoza između Velike Gorice i Zagreba, no ne i za lokalne linije na području Velike Gorice. Iako će možda to nova gradska vlast promijeniti, trenutno je u sastavu ZET-a i nova zagrebačka žičara za Sljeme koja se sastoji od 84 gondole koje mogu primiti po 10 putnika, a zbog nekih birokratskih zavrzlama žičara, iako je završena, još uvijek nije u funkciji.
Bina – Istra, tvrtka koja upravlja Istarskim ipsilonom i tunelom Učka, je još jedna visokopozicionirana kompanija na ovoj listi. Zauzima 5. mjesto u sektoru prometa, a na ukupnoj listi je 61. sa 1,15 milijardi kuna prihoda u 2020. godini. Istarski ipsilon cestovna je infrastruktura ukupne dužine 141 km koja spaja grad Pulu s gradom Umagom te grad Rijeku s gradom Pulom. Isti se većim dijelom proteže kroz Istarsku, a manjim dijelom kroz Primorsko-goranski županiji.
Kako naglašavaju iz same Bina – Istre, kojoj je na čelu direktor Dario Silić, da je Istarski ipsilon ključna infrastruktura za razvoj turizma i gospodarstva Istre potvrđuju podaci od 10 milijuna vozila godišnje te ljetnim špicama od preko 60.000 vozila u jednom danu. Od početka izgradnje, u projekt je uloženo 600 milijuna eura, dok se za program održavanja izdvaja čak 85 milijuna kuna godišnje.
Sigurnost autoceste Istarski ipsilon, ocijenjena je s 4 “zvjezdice“ od strane europskog programa za procjenu sigurnosti cesta Euro RAP (Europea Road Assassment Programme). Dovršetkom prve faze projekta, osigurana je povezanost Pule s Umagom i Rijekom. Druga faza realizirana je u rekordom roku od dvije i pol godine a okončana je puštanjem u promet prvih 100 km autoceste u Istri. Zadnja faza projekta predviđa pretvaranje zadnjih kilometra Ipsilona u autocestu te drugu cijev tunela Učka, čime će autocestom biti spojen pravac od Pule do Rijeke.
Prazni aerodromi
Croatia Airlines je godinama bila pri vrhu liste prometnih tvrtki po prihod – prošle godine je imala prihod veći od ovogodišnje lidera HP-a, no pandemija Covida-19 je možda i najsnažnije pogodila upravo zračni promet. Croatia je lani imala 808 milijuna kuna prihoda, što je bilo 54 posto manje nego u godini prije kada je to bilo na razini od 1,75 milijardi.
“Croatia Airlines nije prekinuo prometovanje ni tijekom pandemije koronavirusa, za razliku od ostalih inozemnih zračnih prijevoznika koji su polovinom ožujka 2020. godine obustavili sve letove u Hrvatsku. Potvrđujući svoju društvenu odgovornost Croatia Airlines je omogućio povratak u Hrvatsku velikom broju hrvatskih građana koje je početak pandemije zatekao širom svijeta. Uz to stavio se Vladi Republike Hrvatske na raspolaganje za prijevoz humanitarne pomoći i hrvatskih vojnika.
Tijekom travnja, Croatia Airlines je od strane Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo dobio odobrenje za zrakoplove Airbus flote kojim se omogućava cargo prijevoz i u putničkoj kabini, prvenstveno za potrebe prijevoza humanitarne pomoći odnosno zaštitne opreme”, navode iz ove kompanije.
Dodaju da je prema službenoj statisticu u 2020. godini u hrvatskim zračnim lukama zabilježen putnički promet od 2,1 milijun putnika, što je 81 posto manje u odnosu na 2019. godinu. Tržišni udio Croatia Airlinesa u 2020. godini iznosio je 36 posto. Broj operacija zrakoplova u hrvatskih zračnim lukama u 2020. godini iznosio je 54.061 i smanjio se za 58 posto u
odnosu na 2019. godinu. Prijevoz tereta zabilježio je pad od 32 posto, a ukupno je prevezeno 7,7 tisuća tona tereta.
U 2020. godini najmanji pad broja prevezenih putnika od 73 posto zabilježila je zračna luka Zagreb. Slijedi zračna luka Split uz pad od 80 posto, te Zadar s padom od 86 posto. Dubrovnik, kao poznata aviodestinacija zbog koronavirusa bilježi pad od 89 posto, a najgore stoji zračna luka Pula s padom od 90 posto. Iako je ove godine došlo do stanovitog oporavka, iz same kompanije ističu da su poslovanje Croatia Airlinesa i u prvom polugodištu ove godine obilježili znatno otežani uvjeti uzrokovani epidemiološkom krizom, koji su doveli do velikog pada potražnje za uslugama zračnog prijevoza, što se pak negativno odražava na financijsko poslovanje tvrtke, kao i avioindustrije u cijelosti.
“Unatoč tome, u razdoblju siječanj – lipanj 2021. zabilježen je operativni gubitak od 136,9 milijuna kuna, koji s neto rezultatom financiranja daje neto gubitak od 147,4 milijuna kuna, što je pozitivan pomak od 25,8 milijuna kuna, odnosno 15 posto bolji rezultat u odnosu na isto razdoblje lani. Zrakoplovi Croatia Airlinesa u razdoblju od siječnja do lipnja 2021. godine obavili su ukupno 5421 let (4 posto manje u odnosu na 2020. godinu), dok je struktura naleta bila prilagođena potrebama prometa te je naglasak bio na korištenju flote Dash 8-Q400, čiji je nalet povećan za 25 posto u usporedbi s istim razdobljem lani.
Srezan broj putnika
Ukupno je prevezeno 208.657 putnika, što je 37 posto manje u odnosu na prvih šest mjeseci 2020. godine. Broj putnika u domaćem redovitom prometu manji je za 15 posto (71.367 putnika), a u međunarodnom redovitom prometu zabilježeno je 46 posto manje putnika (131.181 putnik), dok je izvanrednom (charter) prometu prevezeno 8 posto više putnika u odnosu na isto razdoblje lani (6109 putnika). Putnički faktor popunjenosti (PLF) iznosio je 45,3 posto, što je 13,4 postotnih bodova manje u odnosu na prvih šest mjeseci 2020. godine”, ističu iz Croatije.
Dodaju da su operativni prihodi očekivano ostvareni na nižoj razini u usporedbi s istim razdobljem lani, a najveća razlika zabilježena je u prihodima od putničkog prijevoza zbog znatno manjeg broja prevezenih putnika u prvom kvartalu u odnosu na prvi kvartal 2020.
Drugi kvartal 2021. godine mnogo je snažniji od istog razdoblja prošle godine, što je osobito vidljivo u porastu broja putnika u međunarodnom prometu, premda je porast zabilježen i u domaćem prometu. Iz Croatia Airlinesa napominju da se izrazitiji efekt krize u 2020. godini počeo iskazivati tek od sredine ožujka, a osobito u travnju i svibnju zbog značajnih restrikcija prometa na razini država pa i unutar Hrvatske, dok su prva dva mjeseca prethodne godine bilježila blagi rast prometnih i financijskih učinaka. Prognoze Svjetske zrakoplovne organizacije – IATA govore da će zrakoplovne kompanije u 2021. godini prevesti oko 2,4 milijarde putnika, što je 600 milijuna putnika više u odnosu na 2020. godinu, ali i 2,1 milijarde putnika manje u odnosu na 2019. godinu.
Iako je tijekom prošle godine Jadranski naftovod (Janaf) bio u javnosti poznatiji po aferama i sapunici oko uhićenja i puštanja tadašnjeg njihova čelnika Dragana Kovačevića, ta je tvrtka u 2020. ostvarila rekordne rezultate. Janaf je prošle godine ostvario ukupne prihode od 790 milijuna kuna koji su veći za 10,6% u odnosu na godinu prije te ostvarivši tako najbolje poslovne rezultate od osnivanja.
Ostvarena je bruto dobit u iznosu od 351,6 milijuna kuna i veća je za 9,9 posto u odnosu na 2019. te neto dobit u iznosu od 288,1 milijun kuna koja je veća za 10% u odnosu na prethodnu godinu. Tijekom 2020. Janaf je vlastitim sredstvima investirao više od 492 milijuna kuna, od čega se najveći dio odnosi na ulaganja u spremnički prostor za naftu na Terminalu Sisak, modernizaciju na Terminalu Žitnjak, cjevovode te druge objekte i infrastrukturu.
“Usprkos poslovnim i reputacijskim rizicima koji su obilježili poslovanje Janafa u 2020. godini, uspjeli smo ostvariti iznimne poslovne rezultate. Ostvareni rekordni poslovni rezultati proizlaze prvenstveno iz rasta poslovanja temeljne djelatnosti,a ključan iskorak ostvaren je u zadnjem kvartalu optimizacijom investiranja i sklapanjem novih ugovora o transportu i skladištenju nafte i naftnih derivata na međunarodnom tržištu. Također, u tijeku je i izrada nove dugoročne razvojne strategije s vizijom poslovanja do 2050. godine koja predviđa transformaciju Janafa u energetsku kompaniju i niskougljičnu tranziciju“,izjavio je predsjednik Uprave Janafa Stjepan Adanić.
Jadrolinija pala 35,7 posto
Jadrolinija je još jedna tvrtka koja čije poslovanje je lani bilo na velikom iskušenju jer im profitabilnost uglavnom ovisi o uspješnosti ljetne turističke sezone, a koja je prošle godine bila dosta skromna. Prihod im je s 978 milijuna kuna u 2019. lani pao za 35,7 posto na 628 milijuna.
“Uslijed pojave virusa diljem cijelog okruženja donesene su mjere u cilju sprječavanja širenja virusa te je ograničeno kretanje osoba i tereta, što je izrazito nepovoljno utjecalo na obujam poslovanja. Jadrolinija se našla pred izazovima isplate plaća zaposlenicima, pokrivanja tekućih izdataka dobavljačima i državi i velika pažnja se usmjerila na upravljanje troškovima. Društvo je pokazalo visoku razinu fleksibilnosti te je administracija u vrlo kratkom roku prilagođena za rad na daljinu uz osiguranu punu efikasnost”, kaže se u priopćenju tvrtke koje potpisuje predsjednik Uprave David Sopta.