Nick Kounis:

N. Kounis: Spašavanje eura skupo, njegova propast još skuplja

Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
N. Kounis: Spašavanje eura skupo, njegova propast još skuplja
07.12.2010.
u 08:48
Kounis kaže kako je spašavanje pojedinih članica eurozone skupo, no posljedice mogućeg kolapsa eura bile bi puno skuplje. Došlo bi do velike krize u financijskom sektoru, ali i do bankrota brojnih članica eurozone
Pogledaj originalni članak

Europski vođe moraju se konačno dovesti u red, voditi računa o javnim financijama i braniti euro od nestabilnosti. Mnogima se ne sviđa cijena mjera štednje, no zaboravljaju da bi bilo koji drugi scenarij, poput „otapanja“ eura, za gospodarstva euročlanica bio puno bolniji, kazao je za slovenske Finance Nick Kounis, analitičar i voditelj makroekonomskih istraživanja nizozemske banke ABN Amro.

Bez eura bankrot članica eurozone

Na pitanja, hoće li euro preživjeti te zašto bi sve članice eurozone plaćale državnu potrošnju nekolicine njih, Kounis kaže kako je njihovo spašavanje skupo, no posljedice mogućeg kolapsa eura bile bi puno ozbiljnije i puno skuplje, s velikim štetama i velikim troškovima. Došlo bi do velike krize u financijskom sektoru, ali i do bankrota brojnih članica eurozone. Ključna negativna posljedica bili bi stečajevi mnogih država. Sve veći su zahtjevi za izdavanjem obveznica Portugalu, Irskoj, Italiji, Grčkoj i Španjolskoj, a u slučaju propasti eura i vraćanja njihovih nacionalnih valuta, bili bi još veći troškovi otplate ili refinanciranja njihova duga, kaže Kounis.

Sve to izazvalo bi i teške posljedice u perifernim zemljama eurozone. Ljudi bi se masovno uputili u banke dizati eure, zbog čega bi država morala zamrznuti njihove depozite, a banke bi pretrpjele dodatnu štetu zbog obveznica zemalja eurozone koje imaju u svojim portfeljima.

Devalvacija nije pametan potez

Banke, naime, trenutačno imaju čak 1500 milijardi eura španjolskih, portugalskih, irskih, grčkih i talijanskih obveznica, te bi u slučaju njihova gubitka došlo do financijskog sloma i duboke recesije u području eura.

Nekome se sada možda čini da je za državu bolje kad bi opet stekla vlastitu monetarnu suverenost i devalvirala svoju valutu kako bi poboljšala konkurentnost svojih izvoznika. No devalvacija, tvrdi Kounis, nije dugoročno pametan gospodarski potez. Dodaje kako se euro neće morati oslanjati na veće kamatne stope i više poteškoća u dobivanju financijskih sredstava. Izgradnja financijske stabilnosti u eurozoni, prema Kounisu je dugoročni projekt u kojemu će za akcije kroz fiskalnu konsolidaciju i strukturne reforme biti potrebno i pet i više godina.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 13

KA
karambita
09:57 07.12.2010.

Euro i EU je najveci zajeb milijuna ljudi sirom EU. To je najvece sranje nakon 2 svjetskog rata. Ljudi su puno bolje zivjeli bez EU i Eura. Tko ne vjeruje nek priupita obicne ljude koji zive u EU kad se bolje zivjelo.......ma prica sa blagostanjem EU je obicna laz i pranje mozga, ali nisu ljudi glupi pa da ne vide o cemu se radi, ali obican covjek je bespomocan, mafijasi dirigiraju pravila igre.

BA
babac88
11:35 07.12.2010.

Radi se o spašavanju prezaduženih banaka, za koje se sada izvlače silni novci iz proračuna (dakle, privatni gubitci su svačiji, a privatna dobit - privatna), a onda političke unije, koja nema realne gospodarske temelje. Ukoliko država daje novce za spas banaka onda taj novac treba dati u vidu komercijalnog kredita ili pretvoriti u vlasnički udjel. Što se tiče kredita MMF-a, oni su možda i najgora stvar, jer budući da je MMF produžena ruka američke vanjske politike, svi krediti koje odobre predstavljaju potencijalnu polugu za kasnije političke zahtjeve.

OB
-obrisani-
06:31 08.12.2010.

najsigurniji parovi- uvjerite se http://vaha-tips.blog.hr/