Čak dvije trećine državnoga poljoprivrednog zemljišta nije u funkciji! Alarmantan je to podatak koji je na jučerašnjem sastanku s predstavnicima županija iznio Josip Kraljičković, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.
237 JLS-a ništa ne radi?
Od raspoloživih 544.820 hektara državnog zemljišta čak 356.937 hektara obična je šikara, odnosno nije prodano ili dano u zakup i koncesiju, što je prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu obveza gradova i općina već devet godina. Od 545 jedinica lokalne samouprave, naime, njih 472 raspolažu državnim poljoprivrednim zemljištem za koje su trebali napraviti program raspolaganja i nakon dobivene suglasnosti resornog ministarstva raspisati natječaj za njegovu prodaju ili zakup. No, apsurdno, 368 ih je izradilo potreban program, manje od polovice, njih 235, i raspisalo natječaje, tako da je dosad prodano samo 22 posto ili 50,7 tisuća hektara od planiranih 225,5 tisuća, a zakupljeno 60 posto od 126,4 tisuće hektara planiranih za zakup. Kraljičković je jučer ponavljao da u EU čak dvije trećine ukupnih poticaja ovisi o zemljištu koje do kraja 2011. treba upisati u bazu podataka ARKOD. U njoj će se, kako je to i u drugim članicama EU, evidentirati stvarno korištenje poljoprivrednog zemljišta na temelju digitalnih ortofoto karata, a onaj tko zakasni neće dobiti ni centa poticaja.
Županima, od kojih je sastanku s Kraljičkovićem nazočio samo požeško-slavonski Zdravko Ronko, a ostali su poslali zamjenske osobe, naloženo je da se do 30. travnja s gradovima i općinama organiziraju na temu boljeg raspolaganja zemljištem, o čemu do 15. svibnja trebaju izvijestiti ministarstvo.
Nekima i pravni lijek
U protivnom, u čitav proces uključit će se i Ministarstvo uprave i Državno odvjetništvo te poljoprivredna inspekcija, a za pravne osobe koje ne održavaju poljoprivredno zemljište na kojemu je moguća proizvodnja moguće su i novčane kazne do 30.000 kuna. Početkom srpnja trebala bi početi raditi i Agencija za poljoprivredno zemljište, koja će moći odraditi posao onim jedinicama lokalne samouprave koje ni do 15. kolovoza ne naprave programe raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem. No, onda će im naplatiti tu uslugu, naglasio je Kraljičković. Zakupnici poljoprivrednog zemljišta, pogotovo oni veliki koji su sporazumom ministra Petra Čobankovića i nedavnih prosvjednika ostali bez obećanog oprosta zakupa u 2010., mogu pak odahnuti. Vlada je, doznajemo, ipak pristala da im ne naplati svojih 25 posto od zakupa po hektaru državnog zemljišta, čime se odriče dodatnih 220 milijuna u proračunu.
U resornom ministarstvu razmišljaju i da se početna cijena za zakup, prodaju ili koncesiju državnoga poljoprivrednog zemljišta umanji 30 posto za 2010., 2011., i 2012. godinu kako bi se poljoprivrednicima olakšala kriza. Maksimalna količina državnoga poljoprivrednog zemljišta koju pojedinac može kupiti od jedinica lokalne samouprave bit će, procjenjuje se, od 150 do maksimalno 200 hektara.
Još jedan primjer fantastično efikasnog državnog korištenja vlastitih resursa. Možda da zaposlimo još 1000 birokrata u urede da bi uspjeli iznajmiti zemlju?