Fondovi za gospodarsku suradnju (FGS) zbog prevelike ovlasti koje imaju i istodobno premale zaštite države bili su u samom startu promašaj! Nadležni ministar Gordan Maras vodi borbu s njima ne bi li im smanjio sva zajamčena prava koja im je dao u vrijeme osnivanja tadašnji ministar Đuro Popijač. FGS-ovi ulažu u investicije, pola svojim novcem, odnosno novcem njihovih ulagača, među kojima su najveći mirovinski fondovi, a u istom omjeru sudjeluje i država.
Visoke naknade
No uloga država, osim one novčane, vrlo je mala. Primjerice, Status ili pravilnik Fonda ne može se mijenjati bez odobrenja FGS-ova. Maras im je u dva navrata smanjio naknadu, ali da se to dogodi, trebao ih je dva mjeseca čekati da sazovu Povjerenički odbor. U dvije godine FGS-ovi su ipak od države uspjeli dobiti visokih 34 milijuna kuna naknade za njihovih samo sedam ulaganja. Bez obzira na razna upozorenja, Maras ipak još ni jednom društvu nije uskratio upravljanje fondom, ali sada najavljuje da će i to, ako bude potrebno, i to već za nekoliko tjedana. Iz onoga što se čuje na tržištu najveći problem radi Alternative FGS, no da se i po tom pitanju nešto poduzme, treba sazvati Povjerenički odbor, čiji je predsjednik predstavnik tog fonda. Taj je fond ušao u Centar i Vaba banku, a sada planira ući i u Dalekovod. Većinom je postavio svoje ljude u Nadzorni odbor, a u Centar banci cilja i na upravu. U Nadzorni odbor Vabe, uz predstavnike fonda, ušla je jedna osoba iz HBOR-a, dok u Centar banku Alternative nije dao da uđe predstavnik mirovinskih fondova. Na čelnu poziciju pri ulasku u Centar banku odmah je ciljao Tomislav Marinac iz Alternativea, a sada, kada je sadašnji predsjednik uprave Ivo Markotić gotovo na odlasku, Marinac opet pokušava iz Nadzornog ući u upravu, no HNB ne samo da ne bi takvo što odobrio nego im je na sastanku u petak, kako doznajemo, jasno središnja banka dala do znanja da nije zadovoljna pokazateljima poslovanja u banci.
Odluke bez potpisa
A istodobno, prema podacima, bez obzira na rezanje troškova u banci, na plaćama svojih ljudi nisu škrtarili i ona doseže za neke i do 50 tisuća kuna bruto. Odobrene bez obzira na to što to nije potpisao predsjednik uprave, koji uostalom već dulje vrijeme ne potpisuje zbog opreza ni jednu odluku. Zbog nezadovoljstva HNB-a Alternativeu je sada i upitan plan spajanja Centar i Vaba banke, pa se možda i ubrza Linićev plan spajanja banaka.
nisam ljevičar ali ne daj se ministre pun mi kofer fondova..... imaš novce uplatu u fond ane nekakva prazna obećanja.........