Bankrot Sjedinjenih Američkih Država i Grčke najviše bi pogodio hrvatski turizam, suglasni su hrvatski ekonomski stručnjaci. U slučaju najcrnjeg scenarija za najveće gospodarstvo svijeta i najzaduženiju članicu Europske unije, najviše bi bile pogođene glavne industrijske grane svih zemalja. Daljnja eskalacija problema u ove dvije države na domaće bi gospodarstvo djelovala kroz tri kanala.
– Prvi je usporavanje gospodarske aktivnosti na globalnoj razini, što se odražava na razinu potražnje iz inozemstva. S obzirom na niski udio robnog izvoza u BDP-u, u Hrvatskoj bi najvidljiviji utjecaj bio u segmentu usluga, odnosno turizma – upozorava glavni analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić. Bankrot Grčke i SAD-a teško bi pogodio i hrvatski bankarski sustav jer bi kapital na svjetskim tržištima postao skuplji.
Tri posljedice za Hrvatsku
– Druga posljedica bankrota bila bi eskalacija problema u bankovnom sustavu, što bi posredno utjecalo i na domaći bankovni sustav kroz otežano i skuplje zaduživanje domaćih banaka – ističe Šantić.
Treća posljedica bio bi uobičajeni rast averzije investitora prema tržištima u razvoju. To bi moglo dovesti i do slabljenja kune.
– Tako je na vrhuncu posljednje krize, početkom 2009. godine, došlo do odljeva kapitala u većini zemalja nove Europe, padu vrijednosti financijske imovine te deprecijacijskim pritiscima – kazao je Šantić.
Po nekim analitičarima, najcrnji scenarij za dvije pogođene zemlje ne bi bio loš za Hrvatsku, već naprotiv, dobro bi djelovao na naš javni dug.
– I u ovom najcrnjem scenariju neće nastati valutna kriza u eurozoni, a tako ni u dolarskoj zoni pa to neće utjecati na Hrvatsku. Upravo suprotno, u takvom kontekstu hrvatski javni dug, koji prelazi tek 45% BDP-a (prosjek u EU je 65%, Grčka 160%), čini se lako upravljivim – istakao je neovisni ekonomski analitičar Damir Novotny.
Usporedimo malo brojke o zaduženosti Hrvatske i SAD. Amerika je sa 10.163 milijarde eura vanjskog duga dosegla zakonski limit i sada se vode žestoki pregovori u Senatu da se granica zaduživanja podigne kako država ne bi bankrotirala. Hrvatski javni dug danas iznosi 46,9 milijardi eura. Dakle, prosječan Amerikanac danas je zadužen 33.104 eura, točno triput više od Hrvata (10.931 euro).
Dug je visok 1500 km
Kako bismo slikovito dočarali veličinu američkog i hrvatskog vanjskog duga, zamislimo te dugove kroz novčanice od 100 dolara. Gomila novčanica od 100 dolara naslagana jedna na drugu u američkom bi dugu bila visoka 1500 kilometara, dok bi hrvatski dug bio 216,7 puta niži, "samo" 6,7 kilometara.
Hrvatska je kao mala i otvorena zemlja, s visokim stupnjem inozemne zaduženosti, osjetljiva na vanjske poremećaje. Položaj SAD-a i Grčke je znatno drugačiji, stoga je i termin bankrota za obje zemlje i nije najsretniji, upozoravaju analitičari.
– Ovaj najcrnji scenarij je političko, a ne ekonomsko pitanje. Sve dok kompanije u SAD-u ostvaruju velik rast, primjerice Apple, i akumuliraju velik kapital, potpuno je nevjerojatan default američkih državnih obveznica – ističe neovisni ekonomski analitičar Damir Novotny.
U slučaju Grčke, ističu analitičari, riječ je također o političkom pitanju, u koje se upleće tzv. nacionalni ponos, kako je to nedavno izjavio grčki premijer.
– Grčki je javni dug pokriven ne snažnom ekonomijom kao u SAD-u ili nekim drugim zemljama EU, već prije svega njihovom rentom položaja – zaključio je Novotny.
bakunjin al 50 milijardi bute vrnuli prvo