Europska unija ima najnapredniji sustav socijalne skrbi na svijetu te mnoštvo najboljih praksi i socijalnih inovacija no ipak brojni su građani teško pogođeni s višegodišnjom gospodarskom krizom, te su neki dovedeni na rubu siromaštva. Veliki postotak mladih diljem Europske unije bio je izložen dugom razdoblju nezaposlenosti pa tako i u Hrvatskoj, što je izravno utjecalo na njihove životne planove. Žene u Uniji još uvijek zarađuju manje od muškaraca, odnosno primanja su im niža prosječno oko 16 posto. Također, znatne razlike između prihoda najbogatijih kućanstava u Europskoj uniji i onih s najnižim prihodima i dalje su prisutne. Europska komisija duboko je svjesna tih činjenica i najnovijim mjerama želi zajedno sa svim dionicima u državama članicama na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, kao i svim socijalnim partnerima ukloniti navedene neravnoteže.
Izazovi i prilike na tržištu rada
Upravo je zato Europska komisija predložila Europski stup socijalnih prava kako bi kroz 20 načela i prava podupirala pravedna tržišta rada i sustave socijalne skrbi te njihovo dobro funkcioniranje diljem Europske unije, a ona uključuju: jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, pravedne radne uvjete te socijalnu zaštitu i uključenost. Naime, tržište rada i naša društva brzo se mijenjaju, a globalizacija, digitalna revolucija, promjena radnih modela i demografsko stanje zapravo su donijeli neke sasvim nove izazove, ali i prilike. Naglasak stupa je stoga na tome kako se nositi s novim kretanjima u svijetu rada, da bi se ispunila obećanja iz temeljnih ugovora Unije o stvaranju visoko konkurentnog socijalnog i tržišnog gospodarstva.
Podrška u državama članicama
Europski socijalni stup dodatno učvršćuje načela i prava koja već postoje u zakonodavstvu država članica ili međunarodnom pravu, uz nadopunjavanje kako bi se pratile nove okolnosti. Ostvarivanje tih načela i prava odgovornost je svih nas od država članica, institucija EU-a, svih socijalnih partnera i drugih dionika u Uniji. Europske institucije su tu da pomognu u uspostavi europskog okvira, poštujući nadležnosti članica i tradiciju socijalnog dijaloga. Ali za učinkovitu primjenu diljem Europe bit će potrebne i zakonodavne inicijative u pojedinačnim državama članicama. Komisija stoga sada očekuje raspravu u Europskom parlamentu i Vijeću te političku potporu na najvišim razinama. Ujedno, s obzirom da je prije same finalizacije stupa, diljem Unije održana sveobuhvatna javna rasprava, uz sudjelovanje najrazličitijih dionika koji su važni za socijalni dijalog, pa tako i u Hrvatskoj, za očekivati je da će stup dobiti i širu podršku kako bi njegova primjena uistinu zaživjela što je prije moguće.
Financiranje iz europskih fondova
Kako bi ubrzala taj proces, Europska komisija je predložila niz konkretnih zakonodavnih i drugih inicijativa, primjerice, o ravnoteži poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika, informiranju radnika, pristupu socijalnoj zaštiti i o radnom vremenu. Komisija je uvela pregled socijalnih pokazatelja, kako bi se kretanja i uspjeha po državama članicama jasnije pratila i to u 12 područja. Naravno, financijska su sredstva potrebna kako bi se te mjere i provodile a ona su osigurana iz europskih fondova, posebice Europskog socijalnog fonda.
Potpora hrvatskim građanima
Svojom tradicijom poštivanja socijalnih prava te stalnim poboljšanjima, Unija je primjer vodećim državama u svijetu. Dovoljno je pogledati, primjerice, da je u 2015. deset posto više mladih imalo fakultetsku diplomu u rukama, u odnosnu na 2005. godinu. No, građani Unije svakako zaslužuju još brži i bolji napredak socijalnih prava te poštivanje i unapređenje uvjeta na tržištu rada jer to svima jamči bolju sadašnjost, a i budućnost novim generacijama. Zato pozivam naše domaće ključne dionike da se dodatno uključe u promicanje Europskog socijalnog stupa, a naše sugrađane da prate i podupiru taj proces koji bi trebao unaprijediti životni standard svih građana Europske unije i očuvati naš europski socijalni model.
Voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj gospodin Branko Baričević