Javna rasprava o izmjenama Zakona o kreditnim institucijama (ZOKI) službeno je gotova, no konsenzusa o tome je li izmijenjeno sve što bi trebalo biti za pravednije kreditiranje postojećih i novih dužnika – nema. Regulator javnosti već neko vrijeme poručuje da novim zakonom prisiljava banke na transparentniju primjenu promjenjivih kamata i drugih troškova kreditiranja, no iz Udruge Franak poručili su da promjena zakona neće ispraviti nepravde starim dužnicima koji kredite još otplaćuju.
Poseban status
– U obzir se trebaju uzeti početna kamata i parametri koji su vrijedili za ugovaranja kredita; libor ili euribor plus fiksna marža, da klijenti mogu birati između otplate anuitetima ili ratama, jer je otplata anuitetima od pet do 15% skuplja, kao i zabranu primjene anuiteta na kredite s promjenjivim kamatama. Stambeni krediti trebali bi se regulirati i kao posebna vrsta kredita – poručio je Goran Aleksić, koordinator pravnog tima Udruge Franak.
Da im je na seminaru s predstavnicima HNB-a i Ministarstva financija obećano kako će stambeni krediti izmjenama ZOKI-ja imati poseban status – otkriva i Branka Lukačević-Gregić, koordinatorica ekonomskog tima Udruge. O tome kako bi se trebale izračunavati kamate izjasnio se i Drago Jakovčević, profesor Katedre za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
– Tjedni euribor danas je 0,03, radi se zaista o jeftinom novcu. U strukturi kamatnjaka imamo i nekamatne troškove; plaće, režije..., a hrvatske banke imaju jedan od najboljih omjera prihoda i troškova. Profitna marža je oko 15%. Banka ima kapacitet otpisati svakog desetog dužnika, to je hrvatska realnost – kaže Jakovčević prema čijem je izračunu trenutačna cijena kredita koja bi se trebala primjenjivati za stambene kredite 4,81%. No, mogla bi se, drži, spuštati i naniže da se menadžeri odreknu bonusa, banke marže... Da ima prostora i za primjenu zakonskih promjena na tekuće korisnike kredita svjedoči slučaj Rumunjske o čijem je sporu s Volksbankom mišljenje dao i Europski sud pravde koji smatra da država članica može ograničiti troškove koje banka nameće te da se to odnosi i na postojeće kredite.
Veća uloga države
Za veću ulogu države i regulatora u ovim pitanjima zalaže se i makroekonomist Ljubo Jurčić koji deviznu klauzulu naziva atakom na monetarni suverenitet.
– Institucija koja određuje pravila nije UniCredit, nego HNB. Postoje instrumenti monetarne politike koji se mogu koristiti, a ne koriste se – poručio je Jurčić.
profesor Jakovčević:
Najviša kamata za stambene kredite trebala bi biti 4,81 posto
Ostanu li izmjene Zakona o kreditnim institucijama na onome što država predlaže, bit će zakinuti korisnici kredita u otplati
UHIĆENJA ZABRINULA GRAĐANE
Zakone su prekršili i kupci nelegalnih IPTV usluga. 'Onaj tko je kupio nelegalan paket solidarno je odgovoran za štetu'
Kristina Delfin Kanceljak: Sumnjam da će država ići protiv nekoliko tisuća ili desetaka tisuća krajnjih korisnika tih 'usluga'
I DALJE ISPRED REALA
Što sad čeka Dinamo? Slijedi ključna utakmica, ako misle proći u Ligi prvaka tu ne smiju kiksati
Granica za prolaz je na Realovih šest bodova, a ona će, pretpostavlja se, nakon preostalih 270 minuta nogometa biti na deset. Vidjet ćemo hoće li je plavi uspjeti uhvatiti
DOBRO PROVJERITE PRIJE KUPNJE
Oprez! Ovo su najrizičniji rabljeni auti koji se prodaju u Hrvatskoj
Drugi problem su štete koje je automobil pretrpio. Svaki auto prije ili kasnije doživi prometnu nesreću, no što je previše - previše je.
Vikendima čak 62,3% 13-godišnjaka više od tri sata dnevno radi aktivnosti koja može uzrokovati niz problema
Znate li koliko vas mogu koštati pretrage bez dopunskog osiguranja?
stambeni krediti su trenutno u njemackoj oko 2 posto ali zati i na depozite u bankama dobijete samo 0,5 do najvise 1 posto cilj je pokrenutu ulaganja. Oni koji se spremaju zaduziti ili vam istjecu ograniceni krediti pricekajte jos malo jer ulaskom hrvatske u eu pasti ce postitci za zaduzivanje. mozda nece biti kao u njemackoj ali sigurno ce biti puno povoljniji nego danas.