16. Dani Hrvatske komore inženjera građevinarstva (HKIG) u Opatiji, s gotovo 1500 sudionika, postali su najveće okupljanje građevinske struke ikad organizirano u Republici Hrvatskoj. U sklopu 16. Dana već tradicionalno su dodijeljene i godišnje nagrade za izvrsnost u graditeljstvu – Kolos 2022., a najviše nagrada osvojili su projekt i izvedba Pelješkog mosta.
„ Naši kolege, kako izvođači tako i nadzorni inženjeri i projektanti i sve građevinske tvrtke, suočavaju se s posljedicama ogromnog porasta cijena usluga i materijala. Nužno je odmah osigurati mogućnost izmjene cijena u postojećim ugovorima, što za sve nas predstavlja ogroman problem. Očekujemo da će hrvatska Vlada u najkraćem mogućem roku donijeti odluke koje će omogućiti javnim naručiteljima izmjene cijena u ugovorima zbog iznimno velikog povećanja cijena„ rekla je je na otvorenju 16. Dana predsjednica HKIG-a, Nina Dražin Lovrec. Komora, dodala je, želi aktivno djelovati u ostvarivanju zacrtanih ciljeva javnih politika u graditeljstvu.
Prvi dan konferencije obilježila su dva okrugla stola. Na prvom stolu pod nazivom „ Hoće li građevinarstvo preživjeti sporu javnu nabavu i rast cijena”? sudjelovali su ministar Ivan Paladina (Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine), Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet, Zdravko Jurčec, predsjednik Hrvatskog inženjerskog saveza, Mirko Habijanec, predsjednik uprave Radnik d.d. i Udruge poslodavaca graditeljstva HUP-a,Drago Kamenski, prokurist, uprava Kamgrad d.o.o te Nina Dražin Lovrec, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva.
Na pitanje može li I kako građevinarstvo preživjeti sporu javnu nabavu i rast cijena, ministar Paladina je rekao da se razgovaralo o povećanju cijena materijala, proizvoda i energenata te o povećanju ugovorenih cijena radova.
“Resorno ministarstvo je pripremilo i predložit će Vladi novi Zaključak za ublažavanje tih posljedica te očekujem da će Vlada sljedeći tjedan donijeti Zaključak o ublažavanju posljedica povećanja cijena građevnog materijala i povećanja ugovorenih cijena radova. Vjerujem da će Zaključak biti podloga kako bi javni naručitelji priznali razlike u cijenama u skladu sa Zakonom o obveznim odnosima i Zakonom o javnoj nabavi.
Vjerujem da će, nakon donošenja tog zaključka te s donošenjem metodologije od strane našeg ministarstva, javni naručitelji jako brzo priznati razlike u cijeni, što će biti veliko olakšanje izvođačima”, kazao je ministar Paladina. Dražin Lovrec istaknula je kako je najveći problem kod projekata koji su u tijeku, gdje postoji opasnost da se projekti ne realiziraju.
„Moramo usmjeriti sve javne naručitelje da postupe prema novom zaključku Vlade. Osim izvođača taj problem se prenosi i na nadzorne inženjere, a isto tako i na projektante“, rekla je Dražin Lovrec.
„Od listopada 2020. smo imali rast cijena skoro svih materijala od više od 2 i pol puta. Nakon donošenja prvog Zaključka Vlade naručitelji nisu priznali nove cijene, stoga je ključno potaknuti sve dionike da počnu priznavati razlike u cijeni“, rekla je Čagalj.
Mirko Habijanec ustvrdio je kako situacija oko cijena vrije. „Tako dugo dok razgovaramo s Vladom neće biti bagera na cestama. Nije tu isključivo kriva Vlada, javni naručitelji su mogli postupiti po vladinom zaključku. Vladi zamjeramo zašto Ministarstvo pravosuđa tumači da građevinarstvo može snositi 10 % ukupnog povećanja cijena? To nije moguće“, ustvrdio je Habijanec. Na pitanje o nedostatku radne snage u građevinarstvu, Paladina je kazao da takva situacija nije samo u Hrvatskoj, nego i u većini europskih zemalja. Sada se veliki dio tog problema rješava uvozom radne snage pa smatra kako se ne može očekivati da će se išta drugačije događati u narednom razdoblju.
Govorivši o procesu obnove ministar Paladina kazao je da je cilj da do kraja ljeta ili početka jeseni bude 200 do 300 gradilišta konstrukcijske obnove i gradnje zamjenskih objekata te da proces obnove započne u svim oblicima na području svih potresom pogođenih županija.
Na temu obnove bio je organiziran i drugi okrugli stol “Izazovi u postupcima nabave sudionika u obnovi zgrada oštećenih potresom"na kojem su sudjelovali ministar Ivan Paladina (Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine), Nina Dražin Lovrec, prdsjednica HKIG, Snežana Penović, v.d. ravnateljica Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, projektant Dragan Kovač, Krešimir Mikolić iz Kamgrada te Ivan Vuković iz EPTISA ADRIA.
Od prvih Dana HKIG do danas godišnji susret dionika u građevinskoj struci postao je neizostavni stručni i društveni događaj. U proteklih 15 godina na Danima HKIG-a je sudjelovalo više od 15.000 sudionika i gotovo 1.600 predavača i voditelja okruglih stolova.
Ove godine pak, na 16. Danima organizirano je više od 137 seminara podijeljenih u 25 tema, četiri panel rasprave i dva okrugla stola, a dodijeljene su I godišnje nagrade HKIG, KOLOS.
Pelješki most osvojio najviše nagrada Kolos
Nagradu Kolos za vanjsku fizičku osobu dobili su Marjan Pipenbaher, glavni projektant i jedan od autora projekta Pelješkog mosta i Tanja Peteršič Henčič, projektantica-suradnica, oboje voditelji projektnog tima za faze izrade glavnog i izvedbenog projekta.
Most Pelješac, duljine 2.404 m, svojim dimenzijama, konceptom, složenošću projekta i zahtjevnošću gradnje predstavlja daleko najveći i najsloženiji graditeljski projekt u Hrvatskoj.
Dapače, možemo govoriti o projektu stoljeća, koji u europskim razmjerima spada u 5 najvećih i najatraktivnijih mostova 21. stoljeća. Izradom idejnog i glavnog projekta obavili su ogroman rad u području projektiranja, optimiziranja i provedbe statičkih i dinamičkih analiza mosta, čime je dokazana globalna i lokalna stabilnost i nosivost svih dijelova konstrukcije mosta, kako u fazama građenja, tako i u fazi uporabe. Tijekom izrade izvedbenog projekta aktivno su sudjelovali u dodatnim analizama i provjerama metodologija građenja i tehnoloških postupaka izvođača, tumačenju rezultata mjerenja pri ispitivanju nosivosti pilota, postizanju projektiranih svojstava betona, određivanju točne linije nadvišenja čeličnog rasponskog sklopa. Njihova podrška i proaktivnost, te često rješavanje problema i u realnom vremenu, bili su od iznimne koristi i podrške uspješnom izvođenju radova.
Edvard Ćoza, mag.ing.aedif. dobitnik je nagrade Kolos za izuzetna dostignuća u struci inženjera gradilišta za vođenje građenja Pelješkog mosta s pristupnim cestama. Edvarda Ćoza je imenovan inženjerom gradilišta na projektu Izgradnja mosta Pelješac s pristupnim cestama od strane vodećeg člana zajednice gospodarskih subjekata China Road and Bridge Corporation, te je imenovan glavnim inženjerom gradilišta ispred zajednice koju čine četiri kineske tvrtke. Značaj Pelješkog mosta ne ogleda se samo u simboličkom smislu već i građevinskom, jer će to biti jedna od najveće građevina toga tipa izgrađena u Europi u ovom stoljeću. Jedinstvena je to i impozantna građevina, izgradnja koje je uključivala tehnička rješenja i tehnologije dosad neviđene na području Hrvatske poput npr. dubokog temeljenja na ukupno 148 pilota, promjera 1,8 i 2 metra, od kojih su najdulji čak 130 metara ispod razine mora. Kompetencije inženjera Ćoze, osim kao projektnog menadžera, definitivno su izražene i u spajanju različitih kultura, uklanjanju barijera u interkulturalnoj komunikaciji te rješavanju sukoba.
Ivica Granić, dipl.ing.građ. , Ivan Puđa, mag.ing.aedif. I Gordan Čelar, dipl.ing. građ. dobitnici su nagrade za izuzetna dostignuća u struci voditelja radova I to kao voditelji radova na projektu izgradnje mosta kopno-Pelješac s pristupnim cestama
Ivica Granić je na projektu Pelješkog mosta angažiran je kao voditelj radova u više različitih radova od samih početaka projekta, 2018. godine. Napredovanjem radova, glavni Izvođač prepoznao je inženjera Granića kao važnu kariku unutar tima i imenovao ga i voditeljem tima implementacije EU standarda.
Ivan Puđa je kao voditelj radova također bio angažiran na projektu od samih početaka. Bio je uključen u sve procese izrade privremenih potpornih konstrukcija, montažu čelične rasponske konstrukcije kao i pripremu ključnih projektnih rješenja u koordinaciji s kineskim kolegama.
Gordan Čelar angažiran je na projektu kao voditelj građenja u dijelu pristupnih cesta Pelješkom mostu. Čelarovo bogato domaće i međunarodno iskustvo doprinijelo je uspješnoj provedbi ovih radova, kao i usklađivanju dijela radova s radovima na mostu. Granić, Puđa i Čelar svakodnevno su rješavali inženjerske izazove, korespondirali s timovima nadzora i naručitelja, kreirali zdravo timsko ozračje, provodili tehničke preglede građevine i vodili građevinski dnevnik.
Kolos za izuzetno dostignuće u struci u području nosivih konstrukcija dodijeljen je doktoru Josipu Galiću kao projektantu konstrukcije na tri projekta: XII. Gimnaziju u Zagrebu, Trgovački centar Interspar Krnjevo u Rijeci i Autobusni kolodvor u Slavonskom Brodu.
Kolos za izuzetna dostignuća u struci u područja konstrukcije dobio je Ivan Žigo, mag.ing.aedif. za projekt konstrukcije za komunalnu luku San Pelagio u Rovinju. Nagradu Kolos inženjer Ivan Žigo dobio je kao autor inovativnog koncepta upijajućeg lukobrana koji je prvi put izveden u Hrvatskoj. Pedeset i tri milijuna kuna vrijednim projektom konstrukcije za rovinjsku komunalnu luku San Pelagio omogućeno je novih 246 vezova za domaće stanovništvo. Vezovi su raspoređeni na četiri gata dužine do 130 m i unutrašnju stranu lukobrana dužine 150 m. Posebnost projekta jest osmišljavanje novog, upijajućeg tipa lukobrana s ciljem sprječavanja značajnijeg prelijevanja mora i osiguravanja funkcionalnosti luke. Nagrada za izuzetna dostignuća u struci iz područja stručnog nadzora građenja dodijeljena je Dejanu Dragiću, mag.ing.aedif. I to za stručni nadzor građenja, rekonstrukcije i dogradnje postojećih zgrada u Općoj bolnici Pula.
Projekt izgradnje i rekonstrukcije OB Pula jedan je od najkompleksnijih projekata visokogradnje i iznimno važan projekt koji je unaprijedio pružanje zdravstvenih usluga građanima Istarske županije.
Nagrada za životno dijelo dodijeljena je dr.sc. Antunu Szavitsu Nossanu, dipl. ing. građ. te inženjeruz građevinarstva Stjepanu Kordeku.
Dr. sc. Antun Szavits - Nossan u proteklih je pedesetak godina svojim radom i društvenim angažmanom dao ogromni doprinos razvoju građevinske struke, posebno njezine specijalnosti - geotehnike. Njegov angažman znatno je doprinio povećanju ugleda hrvatske geotehnike, kako u domovini, tako i izvan nje.
Stjepan Kordek, tijekom svog dugogodišnjeg rada sudjelovao je u mnogobrojnim projektima kao projektant, glavni projektant, nadzorni inženjer, voditelj projekata, savjetnik i mentor. Također je autor mnogih publikacija iz područja sanitarne vodoopskrbe i odvodnje te odvodnje cestovnih prometnica. Kroz cijeli radni vijek ostavlja neizbrisiv trag na izgradnji i poboljšavanju vodoopskrbe i odvodnje u Hrvatskoj i svijetu s posebnim naglaskom na Krapinsko-zagorsku županiju te odvodnju Hrvatskih autocesta.
16. Dani Hrvatske komore inženjera građevinarstva traju od 9, do 11. lipnja u opatijskom hotelu Ambasador.