Milanovićeva Vlada uspjela je pripremiti osjetno manji proračun za ovu godinu bez kresanja plaća i mirovina koje se isplaćuju iz državnog proračuna. Time je vladajuća koalicija ispunila jedno od glavnih predizbornih obećanja, a idućeg će tjedna pokazati hoće li to biti dovoljno i za zadržavanje kreditnog rejtinga i povjerenja ulagača.
Rast 0,8 posto
Prvi je dojam da bi ocjena mogla biti pozitivna jer su predloženi rashodi, prvi put otkako je hrvatske države, znatno smanjeni što dosad nije učinila nijedna vlada. Predloženi proračunski rashodi od 117,6 milijardi kuna manji su nego što su bili krizne 2008. godine i uklapaju se u okvire o fiskalnoj konsolidaciji koji su lani otišli prema Bruxellesu.
Je li smanjenje od 4,6 milijardi kuna dovoljno? Zatečena struktura rashoda smanjena je otprilike 7 milijardi kuna jer je život donio nove obaveze (kamate, indeksacija mirovina, povećanje broja umirovljenika i slično) od kojih nije moguće pobjeći.
Kako će se točno posložiti rashodna strana tek će se vidjeti – no činjenica da će ukupno porezno opterećenje ostati isto predstavlja jedno od ugodnijih iznenađenja. Pokažu li se najave točnim, rast PDV-a pratit će osjetno smanjenje nekih drugih poreznih izdataka za gospodarstvo. Najviše će prigovora, zacijelo, imati Vladina procjena rasta u ovoj godini od 0,8 posto, što je jedna od optimističnijih prognoza za Hrvatsku. Većina drugih institucija vjeruje da nam slijedi pad do jedan posto! U skladu s procjenom rasta BDP-a od 0,8 posto i 2,5 posto inflacije, Linićev je tim komotno mogao "napuhati" prihodnu stranu proračuna za dvije do tri milijarde kuna, što su činili svi prijašnji ministri financija. Prihodi su planirani dosta konzervativno, prorecesijski, a kod analitičara najviše je pozornosti i najviše upitnika vezano je uz rast investicija. Posljednje tri godine investicije su srezane trećinu, a ove se godine očekuje njihov dramatičan skok. Milanovićeva Vlada vjeruje da će prošlogodišnji pad investicija za 7 posto pretvoriti u toliki rast i ako u tome uspije, tada bi i stopa rasta BDP-a mogla biti pozitivna, kako su i planirali.
Za deficit će biti
Vlada ne bi trebala imati problema s financiranjem planirana proračunskog deficita od 9,6 milijardi kuna jer taj novac može naći i u zemlji, bez potrebe da se izlaže na inozemnim tržištima. Pitanje je, međutim, gdje će naći novac za investicije i taj "new deal", koji treba pokrenuti ekonomiju s mrtve točke. Idućeg će tjedna proračun biti predstavljen MMF-u i rejting-kućama, koje će od Vlade očekivati i jasniji plan reformi i dugoročnih ušteda, koji se u smjernicama baš i ne vide.
Koji hvalospjevi. Zar je 3% značajan pad rashoda? Osim toga, čak je ona nesposobna HDZ-ova vlada napravila veći rez... Očito je kontrola medija osnova vladavine ove vlade.