Nakon višegodišnje ekspanzije, lani se u Hrvatskoj za petinu smanjio broj prodanih poslovnih nekretnina te je pao ispod 2000, navodi Ekonomski institut u godišnjem istraživanju tržišta. Prodane poslovne nekretnine dostigle su vrijednost od gotovo tri milijarde kuna, što je za 3 posto više u odnosu na dobru 2019., što navodi na zaključak da i u tom nekretninskom segmentu tržište blago pregrijava.
Hoteli nisu išli
Slično kao i stambene, najskuplje poslovne nekretnine prodane su u Dubrovniku (oko 15.000 kuna medijalne cijene) i Poreču (11.000 kuna). Slijede Opatija, Umag i Rovinj s cijenama većim od 10.000 kuna, dok je u Zagrebu srednja cijena prodanih poslovnih nekretnina bila oko 8000 kuna. Sličnu vrijednost bilježe još i Zadar i Makarska, dok se većina gradova i općina iz slavonskih županija nalazi se u kategoriji od 4000 kuna po kvadratu i manje, ističe Ekonomski institut.
Analitičari Hrvatske narodne banke sa svoje strane uočavaju da je zdravstvena kriza imala različit utjecaj na aktivnost u sektoru komercijalnih nekretnina. Slobodnih uredskih kapaciteta je (pre)više dok se raspoloživost logističkih prostora blago smanjila. Hoteli su se prodavali manje nego 2019., no nešto bolje su išli maloprodajni i uredski prostori.
– Transakcije u segmentu industrijskih i logističkih centara bile su najmanje zastupljene kao posljedica nedostatka ponude. Unatoč tome što postoji snažan interes investitora za logističke prostore, zbog ograničene ponude postojećih prostora većina investicija ipak se realizira izgradnjom novih nekretnina. Može se zaključiti da u uvjetima pandemije internetska kupnja barem zasad nije preusmjerila potražnju s maloprodajnih prostora na logističke centre – poručuju iz HNB-a.
Ekonomski institut navodi da je, po županijama, najviše kupoprodaja bilo u Zagrebu (619), Splitsko-dalmatinskoj županiji (205), Zadarskoj (117), Zagrebačkoj (116) i Istarskoj županiji (114). Najmanje se u poslovne prostore ulagalo u Ličko-senjskoj (11), Požeško-slavonskoj (12), Krapinsko-zagorskoj (30) i Sisačko-moslavačkoj županiji (31 kupoprodaja).
Mali lokali u gradovima
U Zagrebu se broj prodanih poslovnih nekretnina smanjio za petinu u odnosu na 2019., ali je medijalna cijena porasla oko 13 posto. Najviše se trgovalo u katastarskoj općini Centar (121), koja ujedno bilježi i najveću medijalnu cijenu poslovnog prostora od 13.355 kuna po kvadratu. Slijede Trnje (79), Vrapče (78) i Trešnjevka. Uz Centar, po visini medijalne cijene iznad 10.000 kuna izdvajaju se katastarske općine Maksimir, Črnomerec i Trnje. U centru Zagreba češće su se kupovali mali poslovni prostori (do 40 m²), dok su najveće medijalne površine zabilježene u Trnju (139 m²) i Blatu (100 m²).
Pet posto najskupljih poslovnih nekretnina prodano je u Dubrovniku po cijeni većoj od 28.000 kuna po m². Slijede Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija u kojima 5 posto najskupljih poslovnih nekretnina stajalo od 27.000 kuna i više po m². U Istarskoj 5 posto poslovnih nekretnina bilježi cijenu od 24.400 kuna po m² i više, u Splitsko-dalmatinskoj županiji 23.800 kuna i više, a u Zagrebu 23.400 kuna po m² i više. U značajnom broju jedinica lokalne samouprave – njih 323 – u nerazvijenijem i ruralnijem dijelu zemlje lani nije zabilježena niti jedna kupoprodajna transakcija poslovnim nekretninama.
Po gradovima poslovni su se prostori značajnije kupovali i u Splitu (116), Zadru (77), Osijeku (64), Rijeci (38), Koprivnici (37), Puli (34), Karlovcu (30) i Slavonskom Brodu (26). U samo 43 općine i grada prodano je više od 10 nekretnina. Pet posto najjeftinijih nekretnina u Zagrebu prodano je po cijeni do 1404 kuna po kvadratu, a jednako tako pet posto najmanjih poslovnih prostora bilo je manje od 13 kvadrata. Najveći prodani poslovni prostori bili su u Ličko-senjskoj (64.000 m²) i Karlovačkoj županiji (28.000 m²). U Zagrebu je pet posto najvećih imalo više od tisuću četvornih metara.
VIDEO: Svaki peti građanin zadužio se tijekom pandemije