Hrvatska je u travnju domaćin summita 16+1 u Dubrovniku. HGK tamo organizira gospodarski forum, a otvorili ste i predstavništvo u Šangaju. Kakva je perspektiva suradnje s Kinom? Možemo li očekivati još velikih kineskih investicija?
Vjerujemo da je napokon došlo vrijeme za ozbiljnije investicije iz Kine. Nakon niza propuštenih prilika, ova je Vlada otvorila novo poglavlje u odnosima s Kinom, a HGK je otvorio predstavništvo u Šangaju; oba ta podatka svakako predstavljaju gospodarske prilike. Kina već dulje pokazuje interes za ulaganja u Hrvatsku, prije svega u naše željeznice i pomorske luke. Imamo informaciju da se trenutačno razgovara o nekoliko projekata koji bi mogli definirati suradnju upravo na summitu u travnju. Kineske tvrtke postaju globalni lideri na raznim područjima i tek sad kreću s greenfield ulaganjima. Zato imamo izvrsnu priliku višestruko nadoknaditi sve što smo dosad propustili po pitanju odnosa s Kinom, ako budemo spretni i pametni.
Kako nas vide u drugim državama? Jesmo li poznati i poželjni investitorima?
Nažalost, u inozemstvu smo mnogo poznatiji kao turistička, a ne ulagačka destinacija. Mjere koje moramo poduzeti da budemo privlačni investitorima dobro su poznata područja u kojima poduzetnici primjećuju najveće prepreke u poslovanju – pravna sigurnost, pravosuđe, porezne obveze i javna uprava. Ulagači su sve zahtjevniji. Traže gotova rješenja, a ne samo lokacije. Jedna od mogućnosti promjene pristupa je i staviti fokus na portfelj, a ne čitav teritorij, tj. pronaći pravu lokaciju za svaku djelatnost.
Čini se da je u hrvatskoj priči o ovisnosti o uvozu glavnu riječ preuzelo pitanje nedostatka i uvoza radnika. Nazire li se kraj krizi s radnom snagom i kolika je to prepreka potencijalnim investitorima?
Nedostatak radne snage ključni je izazov gotovo svih razvijenih europskih gospodarstava s kojima se mi, nažalost, ne možemo natjecati kada je riječ o plaćama. Kratkoročno situaciju pokušavamo riješiti kvotama, ali na duge staze potrebno nam je usklađivanje obrazovnog sustava i potreba tržišta rada. HGK se u tom pogledu zalaže za dualni model strukovnoga obrazovanja, a za njegovu smo provedbu već osposobili savjetnike za naukovanje diljem zemlje, razvili program edukacije mentora i kreirali bazu mentora i tvrtki.
Što kažu prognoze HGK? Trebamo li se zabrinuti zbog stanja naših najvažnijih trgovinskih partnera, Italije i Njemačke?
Usporavanje njemačkog gospodarstva i recesija u Italiji ne trebaju biti razlog za paniku, ali trebamo pratiti razvoj situacije jer je riječ o našim najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima. Lekcija koju moramo naučiti jest da moramo težiti diversifikaciji izvoznih tržišta. Većina naše robne razmjene, oko 65 posto, ostvaruje se sa zemljama EU, a još 17 posto s državama CEFTA-e. Trebamo se snažnije okrenuti globalnim tržištima, i to s proizvodima više dodane vrijednosti. HGK upravo radi toga provodi projekt „Hr.izvoz“ kojim smo se usredotočili na točno određena tržišta gdje ima prostora za rast. Riječ je o seminarima, konferencijama, izaslanstvima, sajmovima i B2B susretima. U manje od godinu i pol u projektu je sudjelovalo više od 800 tvrtki.
Situacija je neizvjesna i po pitanju Brexita. Što mogući scenariji istupanja Velike Britanije iz EU znače za hrvatske kompanije?
Prema preliminarnim procjenama HGK, kada UK napusti EU, to ne bi trebalo imati značajnije posljedice za hrvatsko gospodarstvo. Može se očekivati neizravni utjecaj preko usporavanja gospodarskog rasta u pojedinim članicama EU, međutim i on će biti ograničen s obzirom na to da se najveći negativan utjecaj očekuje u zemljama s kojima Hrvatska ima slabiju gospodarsku povezanost. Naravno, postoje poteškoće karakteristične za određene industrije, poput farmaceutske industrije i turizma.
Nedavno je stupio na snagu trgovinski sporazum s Japanom, a prošlo je više od godinu dana od sporazuma CETA s Kanadom. Koliko možemo profitirati od trgovinskih sporazuma s dalekim tržištima? Koje bi industrije mogle imati najviše koristi?
Sporazum CETA ukinuo je carinske stope za gotovo sve proizvode koje izvozimo u Kanadu. Samo u prvih devet mjeseci prošle godine zabilježen je rast hrvatskoga izvoza od 100 posto, na gotovo 80 milijuna dolara. Najveće bi benefite mogle osjetiti tvrtke u području drvne, tekstilne, poljoprivredno-prehrambene industrije itd. Što se Japana tiče, naš najvažniji izvozni proizvod za to tržište je tuna, a kako su sporazumom ukinute visoke carine baš na prehrambene proizvode, tu vidim još prostora za rast.
Na koja bismo se gospodarska pitanja trebali fokusirati tijekom predsjedanja Hrvatske Vijećem EU?
Brojne su teme koje bismo trebali staviti na dnevni red, poput izgradnje prometnih i energetskih koridora, zatim Schengena, uvođenja eura... Bit će to veliki izazov i test za nas, no možemo ga iskoristiti za jačanje gospodarskog imidža zemlje i vlastitih kapaciteta. Neki od prioriteta su jedinstveno digitalno tržište, razvoj kompetencija radne snage, znanost i inovacije u funkciji gospodarstva i potpora za nova tržišta za poduzetnike.