Guverner Vujčić: Tečaj kune ostat će isti

Potkraj godine u Hrvatskoj kao i u Europi provedena je analiza kvalitete imovine najvećih domaćih banaka. Guverner HNB-a Boris Vujčić posebno je zadovoljan rezultatima analize, iz dva razloga. Rezultati analize potvrdili su stabilnost hrvatskog bankarskog sustava. Međutim, naglašava Vujčić, nakon brojnih napisa i rasprava o politici rezervacija HNB-a, provjera imovine potvrdila je HNB-ovo viđenje stanja u bankama obuhvaćenima analizom.

Guverner HNB-a već tradicionalno uoči Nove godine daje cjeloviti obuhvatan intervju magazinu Banka. Ove godine, intervju raspravlja tri glavne teme: europsku i hrvatsku bankovnu politiku, stanje u hrvatskom bankarstvu i u hrvatskom gospodarstvu. U suradnji s kolegama iz Banke ovdje smo izabrali neke naglaske iz intervjua. Cijeli je intervju dostupan na stranici www.banka.hr

:: U kom smjeru vidite mogućnost promjene poslovnog modela hrvatskih banaka?

Banke su poduzetnici na tržištu i one brzo i odlučno prilagođavaju svoje poslovne modele stanju na tržištu. Zato i ostvaruju ovako dobre poslovne rezultate. Ponekad nam se čini da su pri tome mnogo maštovitije nego što bi bilo poželjno. Zato naša zadaće nije definiranje njihovih poslovnih modela, nego njihovo stalno testiranje da utvrdimo jesu li adekvatni, te generiraju li rizike za banku ili sustav koji nadmašuju koristi.

:: Kako komentirate promjenu politike ECB-a i kakve to posljedice, primjerice, negativne kamatne stope, mogu imati na hrvatski bankovni i financijski sektor?

Tržišne stope blago su se smanjile reagirajući na smanjenje referentnih stopa ESB-a i guranje depozitne stope u negativan teritorij sredinom 2014. godine. To bi moglo značiti nešto malo povoljniji pristup inozemnom financiranju za sve domaće sektore, ali i ne mora zbog dominacije drugih parametara koji utječu na troškove inozemnog financiranja. S druge strane, banke će ostvariti niži prinos na inozemnu aktivu pa će za njih znatan dio ušteda na troškovima financiranja biti poništen nižim prinosima. Banke su u drugoj polovici godine ipak nastavile jačati inozemnu likvidnost pa je strana aktiva u prvih 11 mjeseci 2014. porasla za 5,5 milijardi kuna.

:: Na 15. obljetnici HUB-a izjavili ste da je na neki način bankovni sustav bolji nego što izgleda ekonomija? Možete li detaljnije objasniti svoju ocjenu?

Naš je financijski sustav iz niza razloga najuspješniji dio gospodarstva. Nakon šest godina recesije normalno bi bilo očekivati da će banke biti slabe, podkapitalizirane i neprofitabilne, što bi predstavljalo velik problem za gospodarstvo i proračun. Hrvatski bankarski sustav, međutim, ne samo da je stabilan i čvrst, nego je i povećavao operativni rezultat do 2012. Nakon slabijih rezultata u 2012. i 2013., uzrokovanih između ostalog i promjenama zakona, operativni rezultat je ponovno porastao u ovoj godini. U velikom broju zemalja s problemima glavni rizici za gospodarstvo i proračun dolaze ili su dolazili iz financijskog sustava. U Hrvatskoj je obrnuto.

To djelomično proizlazi i iz činjenice da je restriktivna regulatorna praksa HNB-a u razdoblju prije krize preusmjerila financiranje velikog broja projekata, često vrlo rizičnog profila, u inozemstvo. Tako se gotovo cjelokupan prirast inozemnog duga nefinancijskog sektora u razdoblju od 2003. do 2008. godine odnosio na sektore građevine i upravljanja nekretninama, pa su uoči krize inozemni izvori više sudjelovali u ukupnom financiranju korporativnog sektora od domaćih izvora. S obzirom na snažne udarce koje su nekretninska djelatnost i građevina pretrpjeli u krizi, bilance banaka bile su zapravo pošteđene materijalizacije znatnih rizika. Da su te aktivnosti bile financirane kroz domaće banke, to bi izbrisalo većinu njihove dobiti ostvarene u proteklih šest godina.

Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL

:: Koje ste mjere proveli u 2014. kako bi potaknuli kreditiranje, kakvi su rezultati i koje planirate u 2015.?

Ekspanzivno usmjerenje monetarne politike ogleda se u višku likvidnosti banaka koji je u prvih jedanaest mjeseci 2014. dosegnuo u prosjeku 6,5 milijardi kuna i porastao je gotovo za trećinu u odnosu na isto razdoblje 2013. godine. Tome je pridonijelo i smanjenje stope obvezne pričuve sa 13,5 na 12 posto krajem 2013. godine, čime je bankama ukupno oslobođeno 4,7 milijardi kuna, od čega je oslobađanje 3,9 milijardi kuna kroz obvezne blagajničke zapise vezano uz kreditiranje gospodarstva. Kao rezultat ekspanzivnog usmjerenja monetarne politike nastavila se tendencija smanjenja kamatnih stopa na kredite poduzećima i državi. Kamatne stope na jednogodišnje kunske trezorske zapise spustile su se na 1,5 posto, što je za oko pola postotnog boda niže od prosjeka u prvoj polovini godine, dok su prinosi na jednogodišnje trezorske zapise s valutnom klauzulom smanjili na samo 0,45%. Također, vidljive su prve naznake popuštanja standarda odobravanja kredita poduzećima. S druge strane, mjera je polučila razmjerno ograničen učinak na kreditiranje budući da je od početka 2014. godine ispisano 356 milijuna kuna, odnosno 9% obveznih blagajničkih zapisa.

:: Vidite li opasnost deflacije u Hrvatskoj i u Europi?

Nakon što su u 2014. godini snažno smanjene cijene prehrambenih sirovina, što je determiniralo vrlo blago smanjenje opće razine cijena, u 2015. godini bi sličnu ulogu mogla odigrati sirova nafta. U 2015. se očekuje stagnacija ukupne razine cijena, pri čemu ne treba isključiti mogućnost da zadržavanje cijene nafte na sadašnjoj razini pogura inflaciju značajnije u negativnu zonu od one iz 2014. godine. Potrebno je razjasniti kako to smanjenje cijena nafte donosi uobičajene pozitivne efekte deflacije bez njezinih uobičajenih negativnih efekata. Budući da je Hrvatska veliki neto uvoznik nafte i naftnih derivata, u ukupnom iznosu od otprilike milijardu i pol eura, smanjenje cijene nafte bitno popravlja uvjete razmjene. Smanjenje ukupnog troška uvoza povećava raspoloživi dohodak u Hrvatskoj, i to bez nepovoljnih učinaka na konkurentnost gospodarstva koje inače nosi aprecijacija realnog tečaja. Pri tome će pad fiskalnih prihoda zbog pada cijene derivata na naftnim crpkama kompenzirati trošenje dijela oslobođenog dohotka, onih stotinjak kuna koji bi građanima mogli u slučaju ovakvih cijena nafte ostati svaki put kada posjete benzinsku crpku.

Prostora za provođenje reformi uvijek ima. Dio njih sigurno nije ni politički nepopularan, iako možda nailazi na otpore malih zainteresiranih skupina

:: Kakva će biti politika tečaja i kretanje tečaja? Što bi moglo utjecati u 2015. godini na to i kakva je pozicija HNB-a?

Politika tečaja i u 2015. ostaje ista, stabilnost tečaja, uz peglanje pretjeranih oscilacija, ali bez ciljanih razina ili intervala. Takva dugogodišnja politika usidrila je očekivanja, pa je i nominalni tečaj kune prema euru stabilan, ovih dana gotovo na istoj razini kao i prošle godine, tek 0,4-0,5 posto slabiji nego u istom razdoblju lani. U 2015. godini može se očekivati jačanje izvoza robe i usluga i nešto snažniji priljev sredstava iz EU fondova, što podupire stabilnost tečaja. Također se očekuje usporavanje procesa razduživanja banaka prema inozemstvu, što djeluje u istom smjeru. Banke su u prvih jedanaest mjeseci 2014. godine svoju neto inozemnu poziciju povećale za 2,1 milijardu eura i bile su jedini sektor koji je generirao odljev kapitala u inozemstvo.

:: Koji su najveći rizici za poslovanje banaka u idućim godinama?

Glavni rizik u hrvatskom bankarstvu je stanje u gospodarstvu. Ako tu dođe do povoljnih promjena, dinamika i struktura poslovanja banaka bitno će se poboljšati.

:: Kakve su vaše ekonomske prognoze za 2015.?

Očekujemo stagnaciju, odnosno vrlo blagi oporavak gospodarstva kojemu bi kao i prošlih godina trebala pridonijeti inozemna potražnja, iduće godine po prvi puta nakon šest godina mogli bi zabilježiti i mali pozitivan doprinos osobne potrošnje uslijed smanjenja odbitaka u sustavu oporezivanja dohotka i pada cijena nafte. Fiskalna prilagodba će, kao i u prethodnoj godini, negativno pridonijeti ekonomskoj aktivnosti, dok bi se pad investicija mogao zaustaviti, iako je to najneizvjesnija komponenta projekcije BDP-a.

U odnosima s inozemstvom ne očekuju se bitne promjene. Nastavak trenda rasta izvoza i roba i usluga, uz usporavanje razduživanja banaka, trebao bi blago popraviti višak na tekućem i kapitalnom računu.

Rizici koji prate takvu projekciju i dalje su naglašeni, pri čemu dominiraju oni negativni, povezani s materijalizacijom kako lokalnih, tako i globalnih rizika. Investicijska aktivnost, koja je ključni ekonomski problem i dalje je vrlo neizvjesna, a povećani raspoloživi dohodak kućanstava mogao bi se, iako projiciramo da će se samo manji dio preliti u potrošnju, u još većoj mjeri od projicirane iskoristiti za razduživanje i štednju. Rizici zahtjeva za fiskalnom prilagodbom također su negativnog predznaka. Postoje i elementi pozitivnih rizika, prije svega u vidu zadržavanja cijene nafte na niskoj razini, što bi kroz smanjenje cijena moglo osloboditi dodatnu kupovnu moć građana i blago potaknuti potrošnju, odnosno gospodarski rast.

:: Približavanjem parlamentarnih izbora smanjuje se prostor za provođenjem reformi. Od kojih mjera, prema vašoj ocjeni, Vlada ipak ne bi smjela odustati u 2015.?

Prostora za provođenje reformi uvijek ima. Dio njih sigurno nije ni politički nepopularan, iako možda nailazi na otpore malih zainteresiranih skupina. Takve reforme se obično rade u predizbornim godinama. Privatizacija, profesionalizacija i deregulacija su potrebni i korisni u različitim segmentima na koje država ima utjecaj.

:: Javni dug je premašio 80 posto BDP-a, a odgovor Hrvatske na taj problem iščekuju i međunarodni kreditori i rejting agencije. Ministar financija Lalovac izjavio je da je zatražio tehničku i stručnu pomoć HNB-a oko restrukturiranja javnog duga. Kako bi trebalo izgledati restrukturiranja javnog duga? Na koji će se način u taj posao uključiti HNB?

Odgovor na rast javnog duga je smanjivanje deficita, što zahtjeva i procedura prekomjernog deficita, s jedne strane, te, s druge strane, strukturne mjere za postizanje održivog rasta BDP-a, o čemu u svojim preporukama govori i EK, a jako puno je u zadnje dvije godine govorio HNB, organizirajući i nekoliko konferencija na tu temu. Ministar financija nije tražio tehničku pomoć za restrukturiranje javnog duga, već je bila riječ o njegovom upravljanju.

:: Biste li ministru financija Borisu Lalovcu preporučili refinanciranje obveza sada dok je globalni financijski sustav vrlo likvidan i kakav će utjecaj imati potencijalno podizanje referentnih kamatnih stopa u Europi i SAD-u na izlazak Hrvatske na inozemna obveznička tržišta?

Već nekoliko godina preporučam što ranije refinanciranje obveza ako to podržava situacija na financijskim tržištima. Nikad ne znate što se može i kada dogoditi. Tko je prije mjesec dana mogao predvidjeti što će se događati polovicom prosinca u Rusiji? Podizanje referentnih kamatnih stopa u Europi nije nešto što je ove godine, a vjerojatno i dulje, za očekivati. U SAD-u, s druge strane, ono je moguće iduće godine. Bit će zanimljivo vidjeti, kad to dizanje počne kakva će biti reakcija tržišta. Kao što je to već bio slučaj tijekom ove krize, eursko ili dolarsko tržište može biti pristupačnije jedno od drugoga. Također, moguće je pretpostaviti da su zemlje slabijeg rejtinga i viših spreadova osjetljivije na promjenu smjera monetarne politike od onih koje se mogu smatrati manje rizičnima.

:: Unatoč bezbrojnim apelima struke, Vlada nikako da krene u ozbiljnije rezanje troškova. Štoviše, premijer Milanović je u posljednje vrijeme u nekoliko navrata izjavio kako politika štednje na razini EU nije dala rezultate. Uzimajući u obzir sadašnju razinu javnog duga, proračunskog deficita i kretanje BDP-a Hrvatske, kakav je vaš stav po tom pitanju?

Politika štednje nije dala rezultate na poticanju rasta, što i nije moguće u kratkom roku, budući da manji deficit u kratkom roku negativno doprinosi BDP-u, kako u Hrvatskoj, tako i u bilo kojoj drugoj zemlji. Međutim, uloga politike štednje niti nije kratkoročno povećanje rasta, nego smanjenje ranjivosti gospodarstva uslijed rasta javnog duga. Da ponovim, ne znam koji puta, temelj održivog dugoročnog gospodarskog rasta nalazi se drugdje, u popravljanju poslovne, investicijske klime, uklanjanju svih zapreka predvidivom, lakom poslovanju, u unapređenju obrazovnog sustava i sličnim strukturnim reformama.