Našem turizmu uzori su Francuska, Austrija i Italija

Hoće li sezona uistinu početi već s Uskrsom ili će goste opet dočekati građevinski radovi, zatvoreni restorani, muzeji..., o PDV-u i drugim aktualnostima razgovaramo s predsjednikom Udruge poslodavaca u hotelijerstvu i izvršnim direktorom HUP-a Zagreb Kristianom Šustarom.

Komplicirana godina

– Možemo očekivati dobar posjet za ovo doba godine. No, zbog ranijeg termina i strukture kapaciteta ne može se očekivati isti broj gostiju kao lani. Hotelski sektor je spreman i priprema niz inovativnih i kvalitetnih sadržaja. No, turistička infrastruktura prati broj gostiju i sve neće biti u funkciji već u prvoj polovici travnja. Građevinske radove moramo prihvatiti kao realnost. Postoje ekstremne situacije i može se bolje planirati, no radovi u travnju ne bi trebali značajnije utjecati na zadovoljstvo gostiju.

Nakon Uskrsa rupa ili...?

– Tzv. rupe su, nažalost, realnost i posljedica strukture kapaciteta i manjka atrakcija. Hrvatska ima oko 12,5% kapaciteta u hotelima, oko 50% u privatnom smještaju i oko 25% u kampovima. Dominantni kapacitet je izrazito sezonalan i punjenje ovisi ponajprije o vremenu. Čak i lani smo, iako je predsezona bila odlična, imali zauzeće u hotelima ispod 50 posto. Turistička infrastruktura i hoteli su većim dijelom sagrađeni u 70-im godinama prošlog stoljeća. Renovirali smo dobar dio kapaciteta, međutim, sadržajno turistički proizvod nismo značajnije promijenili. Naš osnovni proizvod je sun&beach, što je motivacija za 75 posto turista. U odnosu na 2007., u 2010. smo, primjerice, zabilježili porast pasivnog odmora sa 62 na 75 posto, dok je trend na tržištu Europe obrnut. Unutar četiri godine naši gosti postali su pasivniji, okreću se uslugama koje se ne naplaćuju i pada sudjelovanje u gotovo svim aktivnostima. Dnevna potrošnja po osobi je 58 eura, za četiri godine je porasla 4,5 posto, a to je manje nego što su rasli inflacija i ostali troškovi. Stoga je upitno koliko s ovakvim modelom imamo stvarnog prostora za rast.

Hoće li Europsko nogometno prvenstvo i Olimpijada 'ukrasti' nešto gostiju?

– Megadogađaji, europska i svjetska prvenstva stalno se izmjenjuju i marginalno utječu. Mogu poslužiti kao dobar izgovor, ali ne čine preveliku razliku.

Rani buking je bio odličan, dvoznamenkasti plusevi, kakva je sada potražnja?

– Bilježimo rast interesa, no ponavlja se lanjski trend: visoke stope rasta ranog bukinga i čekanja last minutea, dok je 'redoviti' priljev usporeniji. Pritom, 'early booking' potiče ranu realizaciju, ali uz niže cijene. Prostora za rast, inače, imamo izvan sezone povećanjem broja gostiju, a u sezoni jedino kroz višu cijenu.

Koliko sezona mora biti dobra da bi se hotelima isplatila? Pogotovo što je u 2012. PDV porastao?

– Ova godina neće biti jednostavna. Sezona bi trebala biti minimalno na razini lanjske u fizičkim pokazateljima i s nešto većim prihodima, kao posljedice rasta prosječne cijene i ukupne potrošnje. Viša stope PDV-a sigurno će negativno utjecati kroz smanjenu potrošnju, a još značajnije indirektno, kroz rast cijena svih inputa.

Što će hotelijerima značiti snižavanje stope 2013.?

– To je osnovni preduvjet za ostvarenje znatno većih prihoda od turizma te pokretanje investicijskog ciklusa. Danas je naš turizam suočen ne samo s globalnom krizom i borbom za opstanak nego i s pitanjima kako ostvariti globalnu konkurentnost i osigurati sredstva za nove investicije kako se ne bi još više zaostalo u odnosu na okruženje. Sada 2013. možemo planirati u potpuno drukčijem kontekstu. To više što u ovoj godini očekujemo i donošenje strategije razvoja turizma. Ona je ključna, jer je krajnje vrijeme da definiramo okvir upravljanja turizmom, glavnog nositelja razvoja te da postavimo administrativne, legalne i upravljačke mehanizme.

Niska profitabilnost

Boje li se stranci s razlogom da će u Hrvatskoj cijene zbog EU u 2013. skočiti?

– Mediji često spekuliraju o navodnoj skupoći, no što se tiče hotelskih cijena, još uvijek smo jeftina destinacija. Očekivati je rast cijena, no ne zbog EU, nego zbog repozicioniranja destinacija. Hrvatskoj treba turizam izgrađen na primjerima Francuske, Austrije i Italije. Moramo iskoristiti neupitni potencijal svog kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa te vrlo povoljan geografski položaj tako da ga nadogradimo pravom turističkom infrastrukturom, a ne da ga prodajemo kao 'neobrađenu sirovinu'. Ovako turizam ni izbliza ne donosi ono što bi mogao, kako hotelijerskim kompanijama tako i kroz multiplikativne efekte. Uspoređujući se s Turskom ili zemljama sjeverne Afrike, jesmo skuplji, no to ne može biti naš model razvoja niti se obraćamo istim tržišnim grupama.

Nedavno je održan skup o budućnosti hotelijerstva, kako je vi vidite?

– Položaj naše turističke industrije ispod je standarda u konkurentnim zemljama. Nemamo atrakcija i proizvoda koji bi omogućili zahvaćanje širih tržišnih segmenata i ozbiljniji rad 6, 9 ili čak svih 12 mjeseci. Već niz godina stagniramo. Hotelijeri rade s niskom profitabilnošću, čime se ograničava prostor za investicije, što je i jedan od glavnih uzroka stagnacije. Prema Svjetskom ekonomskom forumu, glede turističke konkurentnosti, od 139 zemalja, na 34. smo mjestu. Zadržali smo isto mjesto kao u prethodnom izvješću. Čini se, izvrstan rezultat, ali nam je cjenovna konkurentnost sektora putovanja i turizma na 101. mjestu. To je, kažu stručnjaci, odraz poreznog tereta prema kojem smo na 134. mjestu. Podatak da smo prema poreznom opterećenju pri dnu ljestvice govori u kakvim uvjetima hotelijeri posluju, odnosno zašto se prodaju hoteli. Vrlo smo dobro pozicionirani gledajući iz pozicije gosta, ali loše s pozicije investitora, odnosno poslodavaca u hotelijerstvu.