"Ne dirajte tečaj kune! Ekonomiji ne pomaže, a past će kupovna moć'

U ovoj bi situaciji devalvacija proizvela nove socijalne probleme. S obzirom na to koliki je inozemni dug Hrvatske, slabljenje tečaja od samo jedan posto donijelo bi 450 milijuna eura, odnosno tri milijarde kuna novog opterećenja za dužnike. Ta bi sredstva trebalo dodatno izdvojiti.

Bilo pa prošlo

– Slabljenje kune izazvalo bi nesagledive posljedice na dužnike i kupovnu moć, ali nisam siguran da bi proaktivno djelovalo na gospodarstvo – komentar je Branka Grčića, SDP-ova gospodarskog stratega, na sve češće sugestije ekonomista da se promjena tečaja iskoristi za pokretanje ekonomije. Poznati analitičar bečkog instituta za tranzicijske zemlje Vladimir Gligorov ponavlja svoje teze da će se Hrvatska sporo i dugo oporavljati zbog opredjeljenja da se ne dira u tečaj. Slično su ovih dana govorili i sveučilišni profesori Ljubo Jurčić i Ivan Lovrinović, a sve se to nekako poklapa s hlađenjem odnosa između Vlade i guvernera, koje se iščitava i kao pokušaj vladajućih da dio krivnje za stanje u zemlji prenesu i na Hrvatsku narodnu banku. Da je guverner tiskao više kuna, i kriza bi bila manja. Kuloarske priče kažu da vladajuća ekipa nema hrabrosti, a ni planova rušiti guvernera, ali dobrodošlo im je skretanje pažnje na monetarnu politiku i njezin utjecaj na gospodarstvo. Dok se premijerka smješka i gladi odnose, HDZ-ov politički mag Vladimir Šeks poručuje Rohatinskom da mora biti elastičniji.

Gospodarski stratezi dviju opozicijskih stranaka dr. Branko Grčić iz SDP-a i dr. Dragan Kovačević iz HNS-a kažu da nije dobro što Vlada pokušava podijeliti krivnju i odgovornost za stanje u zemlji prebaciti na HNB.

– Bez obzira na to što bi se monetarna vlast trebala ukomponirati u gospodarsko okruženje, napadati guvernera i slabiti pozicije monetarne vlasti u rješavanju krizne situacije nije dobar put da se to učini – kaže Dragan Kovačević.

Nema trećeg puta

Dr. Branko Grčić kaže da ni on nije sretan s vođenjem monetarne politike u dugom roku jer je petnaestogodišnje inzistiranje na fiksnom tečaju urušilo izvoz, ali sad se o tome može govoriti kao o propuštenoj prilici.

– Devalvacija bi zbog velike zaduženosti države i svih njenih sektora imala nesagledive posljedice, ali HNB se može odlučiti na fleksibilniji pristup i mora iskoristiti sve svoje ovlasti da spriječi daljnju aprecijaciju – kaže Grčić, koji odgovornost za oporavak zemlje prebacuje na fiskalnu politiku.

– Smanjenje troškova supstitucija je slabljenju tečaja, trećeg puta nema. Konkurentnost će se morati popravljati strukturnim reformama pa i promjenama porezne politike, koja uključuje drugačiju raspodjelu poreznog tereta – kaže Grčić.

Iako bi pozdravio takvu odluku, SDP ne vjeruje da će Vlada uvesti porez na banke, što se u nekim drugim državama događa, jer vlast s bankama ima poseban odnos. No, može uvesti porez na dividendu ili veći porez na isplaćenu dobit.