Predsjednik uprave i većinski dioničar HUP-a Zagreb Anđelko Leko prošli je tjedan u nisku svojih hotela dodao i novootvoreni hotel Sheraton u Dubrovniku. Pripreme za investiciju na dubrovačkom području, u Srebrenom i Mlinima, vrijednu oko 80 milijuna eura, trajale su cijelo desetljeće.
Susretali ste se s preprekama s kakvima se suočava većina investitora, osjećate li olakšanje?
To je bila drama sa sretnim završetkom. Bilo je problema, jer nije bio donesen urbanistički plan pa je donesen zakon koji je dao okvir kada će planovi biti gotovi. No, na to se čekalo pet godina, pa još dvije zbog nedonesenih prostornih pa onda urbanističkog plana... A dok god ne postoji urbanistički plan, ne može se raditi projekt. Jer se, primjerice, i ne može znati na koliko ležajeva možemo računati. Posebno je bilo imovinskopravnih problema. Dok smo ih rješavali, vrijeme je išlo. Istina, još imamo jedan spor za koji je tek nakon pet godina zakazano ročište.
Je li riječ o nekoj ozbiljnijoj prepreci?
Ne bi smjelo biti. Mi smo sve kupili od države, a nakon toga moramo dokazivati, što baš nije normalno.
Komplicirani propisi
Što otežava ulaganja?
Propisi su komplicirani, ali su i ljudi uplašeni pa traže svaki detalj... Nema nekoga tko bi rekao da se pokrene brže. Mislim da bi horizontalna struktura morala imati više odgovornosti, koordinacija poslova morala bi biti bolje organizirana, s obzirom na oprez za svaki detalj u investiciji. Neke stvari bi se mogle u hodu rješavati. Jer, primjerice, mi imamo 200 zaposlenih dolje koji su čekali, a mi ih morali plaćati, dok se sve ne riješi.
Kako izgleda sada cijeli kompleks?
Obnovili smo hotel Astareu. U Mlinima smo srušili stare bungalove i napravili moderne veće, završili vanjske bazene, novi restoran na plaži, srušili smo 85% hotela Mlini i napravili novi. Tu sada imamo 450 soba koje su i ovu sezonu bile u funkciji. Što se tiče Srebrenog, tamo smo završili hotel Sheraton koji ima 240 soba i 10 apartmana, velike javne prostore – najveću dvoranu u Hrvatskoj, bazene, teniske terene, dućane. U Srebrenom je u tijeku i adaptacija triju vila, bit će gotove za sljedeću sezonu, te još jedna kuća sa 22 apartmana. S tim ćemo zaokružiti 98 posto plana u Mlinima i Srebrenom.
Hoćete li raditi cijelu godinu?
Jednim dijelom kapaciteta Sheraton će vjerojatno raditi cijelu godinu.
Koliko ste zaposlili ljudi u kompleksu u Dubrovniku, je li problem naći kadar?
Zaposleno je 200 ljudi, imamo ukupno 750 soba i apartmana uz dodatne sadržaje. Nije lako naći ljude koji su spremni preuzeti posao. Teško je naći stručan kadar, a to će biti sve teže. S druge strane, ima i nezaposlenih koji ne žele raditi. Primjerice, prije desetak dana smo u Zagrebu tražili deset sobarica, 19 ih se javilo, a tri je posao prihvatilo. Jedna je već drugi dan otkazala, a ostale dvije dva dana kasnije, uz opravdanje da im je posao težak. I vrate se na burzu kao nezaposlene. Mislim da bi to trebalo mijenjati. Mi nudimo sigurnu plaću, koja nije prevelika, ali sigurnost bi trebala značiti nešto za nezaposlenu osobu. Ali ovako vjerojatno uz novac s burze još nešto dodatno rade. Neke poslove ljudi ne žele raditi, a ne znam hoćemo li dopuštati uvoz radne snage uz istodobnu nezaposlenost. Konobare i kuhare će biti teško naći, a taj problem bit će i veći s obzirom na rast turističkih kompleksa.
Odakle su zaposlenici u vašim hotelima u Dubrovniku?
Najviše iz okolice grada.
Menadžment su domaći ljudi?
Da.
Kompleks su gradile domaće tvrtke?
Da, Tehnika je gradila Sheraton, a Kamgrad Mline. A i cijeli namještaj i proizvodi su gotovo u potpunosti od domaćih proizvođača.
Turizam se brzo oporavlja
Govorilo se da ćete se povući nakon što projekt u Dubrovniku bude gotov?
Povlačenja nema. To se govorilo s obzirom na moje godine, no kamo da se povučem. Ako još mogu pomoći, bit ću tu jer imam iskustvo. To radim cijeli život, a ništa drugo i ne znam raditi. Jedan sin je član uprave i vezan za ovaj posao, a drugi je odvjetnik.
Turizam je osjetljiv, sve češće čuje se kako bi i izbjeglički val mogao biti prijetnja sigurnosti?
Turizam puno gubi ako nema mira, ali se i najbrže oporavlja. Pratimo zbivanja oko izbjeglica. To sigurno nije dobro za turizam, pogotovo ako bismo ih smještali u turističke kapacitete.
U Zagrebu se primjećuje rast broja turista. Puno je Korejaca. A i u Dubrovniku su dobre najave za sljedeću godinu. No raste i broj smještaja u Zagrebu. Jesu li oni konkurencija?
Svaki je krevet konkurencija, kao i svako spuštanje cijena konkurencije. Politika nijednog grada, nijedne destinacije, ne bi trebala biti da se utrkujemo tko će imati nižu ponudu. Jer zbog toga svi gubimo. Treba voditi račune da ne gradimo kapacitete koji su nepotrebni. U Zagrebu se u prosjeku koristi oko 45 posto svih hotelskih kapaciteta. Cijene su pale, a troškove možete rezati jedno vrijeme. Premijer je prilikom otvaranja hotela Sheraton i sam rekao da takav hotel u Londonu puno lošije izgleda, a cijena je puno veća. Isti je rad, energija i materijali, a zarada znatno manja.
To je sigurno i razlog koji odvlači ulagače?
Naravno, investitor gleda zaradu. I ide tamo gdje je veći povrat, ali i gdje su manje prepreke za ulaganje. Sada imamo 14% hotelskog kapaciteta, a trebali bismo imati barem 25-30% u Hrvatskoj.
>> 'Kao student sam radio ovdje i nisam ni sanjao da će ovdje jednom biti Sheraton'
>> Nagrada za životno djelo Anđelku Leki, najbolji su Švicarci