Nakon što je Ministarstvo gospodarstva otvorilo prvi krug natječaja za istraživanje nafte i plina u Jadranu, stigle su i prve reakcije susjeda iz Slovenije i Crne Gore koji su izrazili potrebu da zaštite svoje državne interese.
Posljedica je to nedefiniranih granica, problema koji se vuku od uspostavljanja Hrvatske, ali prigovori upućeni na tri od 29 zacrtanih istražnih polja u hrvatskom dijelu Jadrana neće zaustaviti projekt niti će utjecati na njegovu realizaciju.
Polja na granici
Objašnjavaju nam to u resornom ministarstvu, a sličnu poruku poslalo je i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. U natječajnoj dokumentaciji i prezentacijama kojima se komuniciralo s potencijalnim ulagačima naglašeno je da su dijelovi nekih istražnih polja predmet arbitraže, u slučaju Slovenije, a predmet pregovora o granicama s Crnom Gorom.
Također, ulagači su upozoreni i da preko nekih polja prolaze međunarodni plovni putovi koji će se i u budućnosti morati osiguravati. Za 40-ak tvrtki, među kojima su najjače svjetske naftne tvrtke, problemi s granicama ne predstavljaju bitniju prepreku. Podsjetimo, velik interes ulagača za projekt koji je pokrenuo i vodi ministar Ivan Vrdoljak dokazan je između ostalog i rezerviranjem termina u “data roomu”.
Grafika: Milan Ilić
Crna Gora još je lani u kolovozu otvorila natječaj za istraživanje svog dijela Jadrana, a tada je reagirao dio hrvatske politike upozoravajući na granična pitanja. Solomunsko rješenje koje su Crnogorci ponudili bilo je zajedničko istraživanje nafte i plina koje u svijetu nafte nije neuobičajeno jer se mnoga polja nalaze na državnim granicama, a i stoga što je prema mišljenju brojnih stručnjaka naftom najbogatije područje Jadrana upravo na granici.
Crnogorski natječaj još je otvoren, a dužnosnici susjedne države najavljuju i novi natječaj. Nismo direktna konkurencija jer Crna Gora ima nekoliko puta manja polja od Hrvatske pa se prosječno polje prostire na 300-tinjak kilometara četvornih, što je tri do pet puta manje od hrvatskih polja. Otvoreno pitanje s Crnom Gorom tiče se i postavljanja podmorskih električnih vodova jer Hrvatska ne želi potvrditi predloženu trasu dok nisu poznate buduće granice istražnih polja.
Htjeli opstruirati projekt
– Predstavnicima tvrtke TERNA rečeno je da trasa mora zaobilaziti granice budućih utvrđenih ležišta ugljikovodika i da će se o trasi odlučivati tek nakon što završi natječaj – objasnili su u Ministarstvu gospodarstva. I dok Crnogorci nude rješenje, Slovenci su žestoko prigovorili zbog polja “Sjeverni Jadran 01” tražeći da se “smjesta povuče” jer se nalazi na području slovenskog teritorijalnog mora i epikontinentalnog pojasa. Na otvaranju natječaja niže rangirano slovensko diplomatsko osoblje pokušalo je i javno otvoriti pitanje pred investitorima i tako opstruirati projekt i događaj. Hrvatska tvrdi da ni u jednom dijelu nije pogriješila niti se ogriješila o Sloveniju.
– Pri izradi karata pazili smo da se ničim ne dovede u pitanje poštovanje Sporazuma o arbitraži te da grafički prikaz ni na koji način ne prejudicira končano razgraničenje – poručuju u Ministarstvu.
dobro odrađen posao Ministarstva u skladu s najvišim svjetskim standardima. Ipak, šanse za pronalazak većih količina nafte na Jadranu ne prelaze 15%. Treba nastaviti s onshore bid roundom i probati novac koji ide u Agenciju usmjeriti na stvaranje novog Naftaplina najjače kompanije koja je ikad postojala na području od Beča do Istanbula i koja je bila trn u oku kako nekada prekodrinskim a sada i prekodravskim susjedima. Tu imamo i tradiciju i znanje i ljude..