Nema konkurentnosti bez regionalne integracije

S više od 400 projekata u vrijednosti većoj od 6 milijardi eura u posljednjih 20-ak godina u poljoprivredi, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) uvjerljivo je najveći investitor u tom sektoru, ne samo u Hrvatskoj i u regiji nego gotovo u svim zemljama u kojima ta banka posluje, uključujući i Rusiju. Iako većina tvrtki zna dobro što je EBRD i kako posluje, određeni ih je broj još uvijek nepovjerljiv. No to najčešće proizlazi iz neznanja, a ponekad i nespremnosti za transparentno poslovanje, kaže Vedrana Jelušić-Kašić, senior banker u EBRD-u, zadužena za "agribusiness" projekte u RH, Srbiji te zemljama zapadnog Balkana. Uz Infoarenu grupu, EBRD je suorganizator regionalne konferencije o industriji hrane, pića i maloprodaje Food, Drinks&Retail 2010. 26. listopada u Zagrebu.

Regija ključna

Uvjeti kreditiranja, ponajprije kamatne stope, prilagođeni su rizičnosti zemlje i karakteristikama samog projekta, pri čemu EBRD često nadopunjuje i kreditiranje lokalnih banaka, a što je najvažnije, EBRD stvara i dodanu vrijednost na projektima koje financira. Hrvatski lideri u sektoru hrane, pića ili retaila, osim Agrokora, Atlantica i Dukata, nisu znatno proširili svoje poslovanje u regiji. Stoga je, smatra ona, i te kako važno da iskorače iz okvira jedne države i postanu važniji igrači, posebno u kontekstu očekivanog ulaska u EU.

– Hrvatsko tržište premalo je za priču o konkurentnosti, a regija ipak ima oko 24 milijuna potrošača. Osobno mislim da je za postizanje veće konkurentnosti regionalna poslovna integracija važnija od iskorištavanja pretpristupnih fondova, ne samo zbog veličine tržišta nego i multiplikativnih efekata koji se stvaraju kroz sinergije pratećih sektora – kaže V. Jelušić-Kašić, koja je dosad sudjelovala u realizaciji više od 40 pojedinačnih projekata EBRD-a u 14 zemalja srednje i istočne Europe, CIS-a i Rusije u vrijednosti većoj od milijardu eura. Financirani su, doznajemo, različitim instrumentima, od investicija u kapital tvrtki, poput redovnih dionica, konvertibilnih preferencijalnih dionica do klasičnog i subordiniranog mezzanine kreditiranja.

Važne su skladišnice

– Equity investicije prevladavale su u proizvodnim tvrtkama hrane i pića. Posljednjih godina investirali smo u kapital nekih od najvećih iz regije te postali manjinski vlasnici s udjelima od 8 do 35 posto u kompanijama poput Atlantic grupe, Agrokora, Tikveša iz Makedonije... Atlantic smo ove godine financirali kroz povećanje kapitala u iznosu od 27 milijuna eura kako bismo podržali preuzimanje Droge Kolinske, ponajprije zato što smo prepoznali jasnu strategiju unapređenja konkurentnosti kroz regionalno širenje poslovanja i komplementarnost portfelja proizvoda – napominje V. Jelušić-Kašić. EBRD je lani dokapitalizirao i srpsku Victoria grupu u iznosu od 40 milijuna eura, što je ujedno bila najveća equity investicija banke u korporativnom sektoru u Srbiji. "Papirologije", objašnjava Jelušić-Kašić, svakako ima, ali u skladu s ugovorima o financiranju s međunarodnih tržišta kapitala. Najbitnije je razumijevanje projekta, procjena njegove održivosti i provedbe, pri čemu ključnu riječ ima menadžment.

Jelušić-Kašić kaže kako je njoj najomiljeniji instrument financiranja u agrobiznisu skladišnica, u prvom redu zbog svoje jednostavnosti. Skladišnica je jamstveni dokument koji rješava jednu od najvećih poteškoća u financiranju poljoprivrede, a to je nedostatak kolaterala. Njome se, kaže, dokazuje vlasništvo i postojanje pologa u žitaricama pa bilo koji vlasnik skladišnice može osigurati financiranje. Skladišnica zahtijeva razvijanje šireg institucionalnog okvira, jer umrežava aktivnosti poput licenciranja skladišta, utvrđivanja kvalitete. To posljedično poboljšava protok žitarica i potiče razvoj robnih burzi koje pak pridonose većoj transparentnosti cijena i utrživosti robe. U Mađarskoj, Bugarskoj, Slovačkoj, Kazahstanu, Letoniji i Litvi bilo je uspješno njihovo uvođenje, a u Srbiji – gdje je EBRD podržao primjenu skladišnica okvirnim financiranjem od 70 milijuna eura – taj je proces pri kraju.

– Nadam da ćemo uskoro i u Hrvatskoj razviti financiranje skladišnica čim se, slijedom zakona koji je donesen lani, za to osigura pravni okvir – kazala je V. Jelušić-Kašić.