U istraživanju tržišta malo toga je pogubno koliko pogrešno postavljeno istraživačko pitanje. Takva pogreška znatno utječe na druge dijelove istraživanja zato što istraživačko pitanje određuje cjelokupan smjer istraživanja; ako je ono krivo postavljeno, moguće je da će istraživanje iznijeti nekoliko korisnih rezultata, no to će biti sretna slučajnost. U tom će slučaju pojedinačni dijelovi istraživanja možda biti uspješno sastavljeni, no cjelina neće moći dati korisne odgovore.
Neke od najčešćih pogrešaka u postavljanju istraživačkog pitanja su odsutnost relevantnosti pitanja za donošenje odluka, pretpostavke s krivim temeljima i nepotpuno istraživačko pitanje. Odsutnost relevantnosti za donošenje odluka vjerojatno je najčešća pogreška: uzrok joj je nedostatak rigoroznosti u određivanju svrhe istraživanja, a lako ju je počiniti jer se uvijek može naći velik broj varijabli koje su naizgled bitne, od preferencija potrošača do promjena strukture tržišta – no koji ne daju korisne odgovore jer poduzeće na njih u određenom trenutku ne može efektivno reagirati. Često je ova pogreška usko povezana s pogreškom pretpostavke s krivim temeljima. Pri formuliranju istraživačkog pitanja često se polazi od pretpostavki koje nisu temeljene na podacima, nego na intuiciji ili neprovjerenim zaključcima. Takve pretpostavke, kojima nedostaje rigorozna provjera, umanjuju efikasnost cjelokupnog istraživanja.
Pravilno shvaćanje istraživanja tržišta i izbjegavanje čestih pogrešaka svrha je Market Research Colloquiuma, edukacijskog programa Instituta za inovacije. Market Research Colloquium održava se od 30. rujna do 3. listopada, a vodit će ga prof. Joe Hair, jedan od najcitiranijih stručnjaka za istraživanje tržišta i autor bestselera sa 25.000 citata, uz predavače iz regije. Informacije i registracija na www.marketresearchcolloquium.com.
>>Prijeti nam formula razvijenih: Dulji život i rad, a mirovina - manja!