Uvoz svih vrsta mesa do kraja rujna 2014. u odnosu na isto razdoblje 2012. bio je veći za gotovo 30 tisuća tona, odnosno za 51 posto. Nije eksplodirao samo uvoz mesa nego je istodobno uvećan i uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, bio je veći za 50 posto, skočio je sa 74,7 tisuća tona na 112,3 tisuće tona.
Gleda li se struktura ove dvije ključne kategorije, mesa i mlijeka, u prehrambenom segmentu svake nacionalne grupacije doista alarmantno na uzbunu zvone podaci koji otkrivaju da je uvoz svježeg svinjskog mesa svih kategorija tijekom prvih devet mjeseci prošle godine iznosio golemih 54.800 tona dok je u istom razdoblju 2012. uvezeno tek nešto više od 36 tisuća tona. Stavi li se pak količina uvezene svinjetine u korelaciju s učinkom koji je tijekom cijele 2014. godine ukupno obradila cjelokupna hrvatska klaonička industrija optimizmu nema mjesta ni u tragovima. Naime, kroz cijelu 2014. godinu, prema podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu, klaonice su ukupno obradile 68.556 tona svinjetine od svinja utovljenih na domaćim farmama ili uvezenih živih svinja.
Posebno je porazan podatak vezan uz uvoz svježeg sirovog mlijeka, u spomenutim je razdoblju utrostručen sa 21,6 na 67 tisuća tona. Alarmantan je i uvoz sira, veći je za 44 posto, lani do kraja rujna uvoz svih vrsta sira iznosio je 13,5 tisuća tona što predstavlja gotovo polovicu proizvodnje koju zajedno godišnje tržištu isporuče sve hrvatske sirane.
Pesimizam potiču i podaci o uvozu mesnih prerađevina, asortimana koji je godinama uz šećer i ribe bio hrvatska izvozna uzdanica ostvarujući suficit u robnoj razmjeni. Zaključno s rujnom 2012. tih proizvoda uvezeno je 9.494 tone, gleda li se isto razdoblje 2014. uvoz je rastao 17 posto, na 11.076 tona.
Što tek reći o uvozu konzumnih jaja. Premda ukupne količine za sada još nisu odviše alarmantne, uznemirava golemi skok. U prvih devet mjeseci 2012. uvezeno je 325 tona konzumnih jaja, tijekom devet mjeseci 2014. uvoz jaja popeo se na 1889 tona!
U promatranom razdoblju uvoz svih kategorija proizvoda vezanih uz sektor stočarstva, od živih životinja preko svježeg mesa, mlijeka i prerađevina do konzumnih jaja, uvećan je za visokih 38 posto. Tijekom razdoblja siječanj-rujan 2012.iz lepeze stočarstva uvezeno je ukupno 171.674 tona, da bi u istom razdoblju 2014. godine taj uvoz narastao na 237.568 tona.
Na listi je tridesetak proizvoda, manji uvoz u 2014. naspram rezultata iz 2012. zabilježen je samo kod njih četiri. Najveći pad, iznosio je 32 posto, evidentiran je kod konzumnih mlijeka. Tome je razlog ulazak Hrvatske u EU i strogi kriteriji Bruxellesa koji je spustio rampu na uvoz mlijeka u RH (odnosno EU) iz susjedne Bosne i Hercegovine jer ne provodi kontrolu kakvoće po standardima Europske komisije.
Više trgovaca, uglavnom oni uvoze konzumno mlijeko, okrenulo se malim hrvatskim mljekarama koje im rade robne marke. Ovaj primjer dobra je ilustracija da pozitivnih pomaka može biti ukoliko, naravno, ima obostrane volje za partnerstvo.
Uvezeno je manje i mlijeka u prahu i to za 26 posto, odnosno 4.382 tone. Tome je vjerojatno kumovala manja proizvodnja u ukupnom prehrambenom lancu koja mlijeko u prahu koristi kao jednu od sirovina. Hrvatska nema proizvođača koji bi za tržište proizvodio mlijeko u prahu, neke od mliječnih industrija proizvode ga isključivo za vlastite potrebe.
I kod svih vrsta živih životinja zabilježen je manji uvoz i to za 16 posto te kod smrznutog goveđeg mesa kojega je do kraja rujna 2014. uvezeno 1.927 tona ili pet posto manje nego u istom razdoblju 2012. godine.
Podaci o uvozu za cjelovitu 2014. još nisu javno objavljeni, no sve su procjene da ukupan rezultat neće donijeti optimizam. Naprotiv, bilanca bi, neslužbeno se procjenjuje, mogla biti negativnija nego u promatranih devet mjeseci.
Sve o problematici proizvodnje i plasmana domaćih proizvoda možete doznati na konferenciji Poslovnog dnevnika Snaga hrvatske hrane koja se održava 12. svibnja. Program manifestacije pogledajte OVDJE. Obrazac za prijave pronađite OVDJE.
Snaga hrvatske hrane višegodišnji je projekt Poslovnog dnevnika usmjeren na otvaranje dijaloga ključnih aktera i dionika ovog sektora o budućnosti hrvatske poljoprivrede i industrije hrane, te promociju novih ideja, inicijativa i koncepata koji bi rezultirali povećanjem hrvatskih kapaciteta proizvodnje hrane, kao ključnog uvjeta budućeg održivog, kako ekonomskog, tako i šireg društvenog razvoja.
Na ovaj clanak nema komentara a kljucan je problem u domacoj proizvodnji koja je stala ?!