Francuskinja Christine Lagarde uspješno je odradila svoje prvo saslušanje pred članovima Europskog parlamenta, gdje je guverner Europske središnje banke i inače čest gost, a jedno od pitanja koje se tom prilikom pojavilo bilo je i kako ublažiti negativne učinke ekstremno niskih kamatnih stopa. Buduća europska guvernerka spretno je izbjegla konkretniji odgovor rekavši da su monetarne mjere donijele oporavak i jedanaest milijuna radnih mjesta!
Idiotski potez
Talijanski bankar Mario Draghi bit će prvi europski guverner koji u svom mandatu nijednom nije povećao kamatne stope, a nagađanje kad će taj proces pokrenuti njegova nasljednica sad već ulazi u sferu pitanja od ‘milijun dolara’. Dapače, financijski svijet vjeruje da bi ECB mogao gurnuti kamate još više u negativnu zonu, pa se povećao broj utjecajnih banaka koje naplaćuju naknadu za držanje štednje u bankama i štedišama. Tako pokušavaju potaknuti građane da troše, no događa se upravo suprotno. Financial Times citira šefa velike nizozemske financijske grupacije ING Ralpha Hamersa koji je kazao da bi daljnje rušenje kamatnih stopa od središnje banke bio ‘idiotski potez’.
– Negativne stope čine potrošače toliko nesigurnima u njihovom financijskom okruženju da počinju još više štedjeti, rekao je Hamers.
Potvrđuju to i podaci Eurostata prema kojima je omjer štednje kućanstava u eurozoni dogurao na gotovo 13 posto, najviše u pet godina. Premda bankari i vodeći svjetski financijaši gunđaju zbog niskih kamata jer im ruše poznatu matricu ponašanja, hrvatski financijski stručnjak Dinko Novoselec uvjeren je da su niske kamatne stope postale ‘nova normala’, te bi mogle potrajati desetljećima. Uostalom, Japan je živi primjer za to.
– Ne mislim da su niske kamate poremećaj koji je brzo došao pa će brzo i nestati. Povijesno su i kamate od jedan ili dva posto bile nezamislive, a mi sad ne govorimo o kamati od 0,5 posto već o negativnim kamatama, kaže Novoselec koji smatra da postojeće stanje nosi dvije potencijalne opasnosti.
Jedna je da bi moglo doći do inflacije i rasta potrošačkih cijena, a druga da dolazi do nerealnog rasta vrijednosti dionica i nekretnina. Oni koji imaju novac pošto-poto žele zaraditi pa se stvaraju baloni i nerealno visoke cijene.
– Što se tiče obveznica, njihova je cijena matematička reprodukcija kamatnih stopa središnjih banaka, no kod dionica i nekretnina to nije slučaj, veli Novoselec.
I doista, svi veći europski gradovi bilježe osjetno veći rast cijena nekretnina od BDP-a, pa se slično događa i u Hrvatskoj koja također crpi koristi iz općeg trenda beskamatnog posuđivanja novca. Ministarstvo financija prošli se tjedan prvi put zadužilo na rok od godinu dana uz negativnu kamatnu stopu, a velik broj država više ne plaća nikakvu kamatu ni na desetogodišnji dug, nego dapače zarađuje na tome.
Neodgovorni političari
Jedan iskusan bankar veli da niske kamate, uključujući i negativne, smanjuju pritisak na političare da pametno troše javni novac i provode strukturne reforme. Lažna sigurnost prisutna je i u korporativnom sektoru, što će, boji se, kad-tad eksplodirati.
Bivši šef FED-a Alan Greenspan kazao je ovih dana da se ne bi iznenadio da se i SAD zaduži uz negativne prinose, što ne bi bio ‘dobar posao’. Bloomberg podsjeća da su SAD, Velika Britanija, Kanada, Australija i Novi Zeland jedina razvijena tržišta obveznica bez negativnih stopa na krivuljama prinosa.
– Ako negativne stope postanu još rasprostranjenije širom svijeta, financijski sustav treba obnoviti na novom skupu pretpostavki. Problem je u tome što još ne znamo kakve bi one bile ili kako bi funkcionirale, naveo je financijski analitičar Jim Bianco.
Tko je njoj prodo diplomu? Nebu nikakve inflacije. Treba samo izjednačiti kamate u cjeloj europskoj uniji na 2% i problem rješen.