Nitko neće pogriješiti ako sam bira iz kojeg će sustava mirovinu

O mirovinskoj reformi, pripremama za "kažnjavanje" prijevremena umirovljenja te ulozi AZ fonda u Podravki razgovarali smo s čelnikom te tvrtke Dinkom Novoselcem.

Jesu li mirovinski fondovi nadoknadili gubitke iz 2008. godine?

- AZ fond jest. Rezultat koji smo ostvarili ove i protekle godine pokazuje da je najgore iza nas. Naša obračunska jedinica danas vrijedi više nego što je vrijedila prije krize. Zbroje li se financijski rezultati svih obveznih mirovinskih fondova od 2001. do polovice 2010., proizlazi da smo svojim članovima zaradili 3,2 milijarde kuna. Stopa prinosa od više nego 5 posto, koliko smo ostvarili od početka rada, od dva je do tri postotna boda veća od inflacije. To je korektan rezultat imajući na umu da je iza nas najveća kriza u povijesti svjetskih tržišta kapitala.

Ipak, mirovinska je reforma zapela na pola puta, gdje je jamstvo da će mirovine budućih generacija biti dovoljne za život.

- Poistovjećujemo se s maratoncem koji je na desetom kilometru, izgleda zdravo, dobro trči, nemamo razloga sumnjati da će rezultat na kraju biti dobar. Sudbina nekoliko stotina umirovljenica koje su otišle u prijevremenu mirovinu nije reprezentativna za sudbinu mirovinske reforme. Njihova je mirovina iz drugog stupa mala, ali je točno takva kakva je trebala biti. Mirovinska je reforma napravljena da bi stimulirala ljude da rade dulje. Njihov ulazak u drugi stup bio je pogreška i sad svi moramo pomoći da se ona ispravi. Ali za nju ne možemo kriviti drugi stup. Nije zadatak drugog stupa da daje dobre prijevremene mirovine nego da stimulira zaposlene da ostanu dulje u radnom odnosu. Kad bi se mirovinski sustav temeljio isključivo na drugom stupu, teorijski, ljude bi se moglo pustiti da idu u mirovinu kad hoće. Ako netko ima dovoljno novca da sebi sa 55 godina dokupi zadovoljavajuću mirovinu i ne bude društvu na teret, neka ide u mirovinu sa 55, to je njegova stvar.

To ipak zvuči malo utopistički. Nema najava da će Vlada povećati izdvajanja za drugi stup. Ljudi ne idu u mirovinu zato što to žele nego zato što moraju.

- Jasno mi je da dio ljudi ide u prijevremenu mirovinu jer nema drugog izbora, ali socijalnu politiku ne treba voditi kroz mirovinski sustav. Predlažemo da se stopa izdvajanja za drugi stup poveća jedan postotni bod nakon svake godine u kojoj je stopa rasta BDP-a bila viša od, recimo, 2%. Naš standard u mirovini ovisit će prije svega o tome koliko ćemo za zaposlenja uštedjeti, u drugom, trećem stupu, štednji, nije presudno gdje i kako. Imat ćemo jedino ako budemo štedjeli. Oslonimo li se na prvi stup, bit ćemo socijalno ugroženi.

Biranje sustava

Je li izlaz u kažnjavanju ranijeg umirovljenja, što Vlada sada sprema?

- Veće oslanjanje na drugi stup potiče kasnije umirovljenje. Naši izračuni pokazuju da se za svaku godinu duljeg rada i uplaćivanja u drugi stup dobiva od 7 do 10 posto viša mirovina iz drugog stupa.

Hoće li se povećati mirovine prijevremeno umirovljenih iz drugog stupa?

- Nadam se da hoće. Riječ je o zanemarivo malim svotama novca i tim osiguranicima treba priznati pravo na dodatak na mirovinu razmjerno uplatama u prvi stup. Ima ljudi između 40 i 50 godina koji su pogriješili što su izabrali drugi stup, ima ih i koji nisu. Za sve je jedino ispravno rješenje dati mogućnost da u trenutku umirovljenja biraju iz kojeg će sustava primati mirovinu. Tako sigurno nitko neće pogriješiti.

Kako ste uspjeli nadoknaditi gubitke iz 2008., na čemu ste zarađivali?

- Na primjer, AZ fond u posljednjih je mjesec dana zaradio više od 20 milijuna dolara na dionici kanadskoga proizvođača gnojiva Potasha. Poziciju u toj dionici strpljivo smo gradili godinama. U tijeku je možda povijesno najveći pokušaj neprijateljskog preuzimanja u kojem jedna australska korporacija pokušava preuzeti Potash, što je potaknulo rast cijene dionice. AZ fond inače je u cijelosti iskoristio pravo da 20 posto imovine uloži na strana tržišta. Smatramo da bi bilo neodgovorno ne iskoristiti zakonsku mogućnost diversifikacije na međunarodna tržišta i sve držati na domaćem tržištu koje nadrastamo.

Vi ste među rijetkima kojima Vladina politika povećanja deficita i velikog zaduživanja ide na ruku.

- Kratkoročna kupnja državnih vrijednosnih papira ide nam na ruku, ali nismo sretni zbog toga. Pokušavamo funkcionirati vrlo dugoročno. Ova investicija u Potash to pokazuje. Hrvatski deficit možda nije velik u usporedbi s deficitima drugih država, ali Hrvatska sebi ne može dopustiti rast javnog duga i deficita jer će ugroziti kriterije iz Maastrichta. Strah nas je da će nastavak ovakve fiskalne politike onemogućiti uvođenje eura za tri ili četiri godine, što bi bilo jako loše.

Situacija jednako loša

I nedavno je jedan od sindikata rekao da država može svoje financijske probleme riješiti nacionalizacijom imovine mirovinskih fondova. Bojite li se toga, ipak vi raspolažete sa 40 milijardi kuna?

- To je osobna imovina i ne razumijem kako bi je netko mogao uzeti a da to ne bude pljačka. Teorijski, može se stopirati proces mirovinske reforme, ali podsjećam da se prije deset godina išlo u reformu jer su to tražili demografski i fiskalni razlozi, a htjelo se pomoći i razvoju tržišta kapitala. Demografska kretanja danas su jednako loša, ako ne i gora nego tada, fiskalne mogućnosti također, a efekti na tržište kapitala nedvojbeno su pozitivni. Svi razlozi koji su nas motivirali da prije deset godina provedemo reformu danas su još jači.

Uvede li Vlada porez na financijski sektor, i vi ćete ga plaćati?

- Neću nagađati o tome. Pođe li se od načela da treba oporezivati ekstra profit, s čime se slažem, treba definirati što je ekstra profit i oporezovati ga bez obzira na to stvara li se u bankama, mirovinskim fondovima, pekarnicama ili u pilanama. Ne razumijem zašto bi financijske institucije plaćale takav porez, a benzinske crpke ili netko treći ne.

Kako će se kretati cijena državnog duga?

- Cijena je našeg zaduživanja oko 6,5 posto i ne izgleda da će rasti, ali i to je jako mnogo.

Vlada želi ubrzati privatizaciju državnih porftelja. Spominje se prodaja HPB-a, Croatia osiguranja. Biste li sudjelovali u tome?

- Načelno kažem da nema privatizacije koja bi bila napravljena na transparentan način da joj ne bismo obratili pozornost. No nadrasli smo domaće tržište. Na primjer, kad bismo i ušli u Poštansku banku, posrijedi bi bio iznos koji bismo iskazivali promilima u našem portfelju. U Hrvatskoj postoji nekoliko velikih priča koje će se možda ispričati, jedna je Agrokor, druga HEP i osim toga na domaćem tržištu za obvezne mirovinske fondove više nema robe.

Hoćete li prodati svoj udio u Podravki ako Vlada odluči prodati svoj?

- Nekidan sam izabran u Nadzorni odbor Podravke, pa ne mogu komentirati konkretne akcije. Načelno smatramo da država treba privatizirati sve tvrtke koje su na tržištu i imaju konkurenciju, pa i Podravku.

Koja je vaša uloga u NO-u Podravke?

- Želimo pomoći da se Podravka izvuče iz teškoća, a izgleda da je to već pri kraju. Tvrtka je profitabilna, ali želimo pomoći da se profitabilnost poveća na onu usporedivih tvrtki iz drugih zemalja. Svjesni smo i da lokalna zajednica ima specifičnu težinu među stakeholder dionicima Podravke.

Ispada da je HSS ključni igrač u Podravki?

- Ključni igrač mora biti uprava Podravke.

Vlada fama da su se brokeri obogatili na dionicama. Jeste li vi bogati?

- Nisam. Istina, u financijskom su sektoru neki manje, a neki više osobno profitirali, ovisno o tome koliko su sebi rizika priuštili. Rizik je dvojak, standardni investicijski, ali i reputacijsko-pravni. U životu nikad nisam nosio ovaj drugi rizik.

Kako se u vašoj branši rješava pitanje sukoba interesa i mogućnost da privatno iskoristite povlaštene informacije.

- AZ ima politiku koja određuje što zaposlenici društva za upravljanja smiju raditi sa osobnim sredstvima. Ne branimo osobno investiranje, ali ga držimo pod kontrolnim i imamo uvid u privatne račune vrijednosnih papira svih zaposlenika. Sve transakcije zaposlenika prijavljuju se tzv. compliance officer-u, postoji i stop lista na kojoj se nalaze dionice koje kupuje naš fond pa ih zaposlenici ne mogu kupovati. Postoji i pravilo da se udjeli ne mogu prodati 60 dana nakon što ste nešto kupili. Unutar tih ograničenja, svatko je slobodan raditi što mu je volja.

Tko je compliance ofiicer?

- Compliance officer je naša pravnica. Takav standard preporučuje američko udruženje investicijskih managera ICFA, nekadašnji AIMR i ne znam primjenjuje li ga još netko kod nas.