Na sudovima protiv slovenske NLB grupe vode se sporovi ‘teški’ gotovo 650 milijuna eura, a parničenja prema banci dosežu 420 milijuna eura u 19 sporova, u oba slučaja glavnice bez kamata.
Najveći dio odnosi se na potraživanja hrvatskih Zagrebačke i Privredne banke zbog stare devizne štednje od 172 milijuna eura, prenosi slovensko Delo iz godišnjeg izvješća banke za 2016., iz kojeg se otkriva da su zbog dugotrajnosti spora kamate već premašile glavnicu i iznose 180 milijuna eura.
Banka u stopostotnom vlasništvu države koja ju je i spašavala zbog lošeg upravljanja, za sporove nije osigurala rezervacije, jer smatra da nemaju pravnu osnovu.
Zaba i PBZ tužile su Novu ljubljansku banku kao nasljednicu Ljubljanske banke Glavne Filijale Zagreb zbog devizne štednje.
Slovenija smatra da je povrat novca pitanje sukcesije bivše države.