Fiskalna je konsolidacija nužna i njeno bi daljnje odgađanje samo značilo potrebu većih prilagodbi i troškova u budućnosti, izjavio je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u siječanjskom intervjuu za magazin Banka.
Bez inflacije
– Konsolidacija je zapravo debelo zakasnjela, s njom je trebalo početi odmah na početku krize. Svaka godina kašnjenja povećava potrebnu prilagodbu, javni dug i troškove servisiranja tog duga – istakao je guverner.
Njegovo je mišljenje da je kontrakcijski efekt fiskalne konsolidacije moguće nadoknaditi snažnijim rastom investicija i izvoza. Dug je to put i ovisi o brzini strukturnih reformi u svim segmentima društva, od gospodarstva, obrazovanja, zdravstva do pravosuđa, kao i o tome koliko će duboke i efikasne te reforme biti da Hrvatsku učine modernom i efikasnom državom u kojoj poduzeća iz cijelog svijeta žele poslovati. Monetarna će vlast, dodaje, i 2014. godine održati nisku stopu inflacije i stabilan tečaj.
– Nastojat ćemo ekspanzivnom monetarnom politikom osiguravati najpoticajnije moguće uvjete za kreditni rast. Kao što pečenjarnica živi od prodaje ćevapa, tako banke žive od prodaje kredita. U njihovim se financijskim rezultatima već osjeća posljedica loše prodaje – naveo je guverner. Razmatra se i osnivanje garantnog fonda pri HBOR-u koji bi se financirao iz strukturnih fondova EU, a Vujčić kaže da je to vrlo koristan projekt te vjeruje da smo blizu njegove realizacije tog projekta, koja bi omogućila korištenje dijela strukturnih fondova za djelomičnu garanciju kredita malim i srednjim poduzećima.
Zaštita potrošača
Guverner ističe da će izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju smanjiti kamatne prihode banaka gotovo 600 milijuna kuna.
– Zaštita potrošača zadaća je banaka, dok smo mi samo korektiv koji prati jesu li one negdje to propustile učiniti. Razvoj situacije sa Zakonom o potrošačkom kreditiranju, ali i sa sporom udruge „Potrošač“ protiv banaka, jasno pokazuje posljedice plasmana proizvoda koji nije dovoljno dobro osmišljen. Dobro je da je na kraju došlo do rješenja koje je HNB od početka predlagao, a to je smanjenje kamatnih stopa na kredite u švicarskim francima, dok je tečaj ovako visok. Mi smo bankama već bili govorili da unilateralno povuku takav potez kako bi umanjile teret otplate tih dugova za stanovništvo te kako bi se izbjegla naknadna zakonska intervencija u već sklopljene ugovore, koja ne mijenja samo ugovorni odnos dviju poslovno sposobnih osoba nego šalje i signal da su moguće buduće takve intervencije. Na žalost, to nije urodilo plodom te je bilo potrebno proći cijeli proces sa ZPK-om, a koji podrazumijeva i navedene rizike, da bi se došlo do rješenja – istakao je guverner u intervjuu Banci.
Što se euribora, odnosno libora tiče, od početka su, kaže, upozoravali na neprimjerenost korištenja te referentne kamatne stope jer ne odražava na adekvatan način trošak financiranja u Hrvatskoj. – Na to smo upozorili i predlagača Zakona i banke i udrugu Franak. Na kraju smo u listopadu i javno objavili svoje mišljenje. No izgleda da, kao i 2005. kad sam upozoravao na rizike kredita u švicarskim francima, opet nije bilo dovoljno sluha za ta upozorenja – istaknuo je Vujčić u intervjuu što ga je dao magazinu Banka.
"Kao što pečenjarnica živi od prodaje ćevapa, tako banke žive od prodaje kredita." - kaže gospodin koji je ljetovao sa šz Milanovićem i Tedeschijem na Hvaru,u tjednu u kojem je smijenjen Rohatinski. Točno je ovo za čevape. S tim da ćevabdžija mora kupiti meso,mora imati fiskalnu kasu, mora osigurati mušterijama posuđe,grijani prostor, mora kupiti ugotiteljsku opremu. Što banka mora platiti za "svoj proizvod"? Ništa.Nikomu. Iz tog ništa stvara novac kao kredit. Kao dug. Ono što u optjecaj uđe kao dug, ne može se vratiti do novim dugom.Tj,neotplativo je. Zašto suverena država ne bi sama stvarala svoj novac, nego to umjesto nje čine privatne banke? Zašto novac u optjecaj mora ulaziti kao dug? Ne mora.Ali tad nas banke ne bi držale za jaja.Pod "nas" mislim na državu i sve u njoj.