Na pladnju nam se nudi 10,7 milijardi eura za kojima možemo posegnuti do 2020. Treba ih apsorbirati i korisno potrošiti, a na vrhu prioriteta su nova zapošljavanja jer je to i gorući problem u našoj zemlji. Svake godine bi se, po tome, moglo zaposliti 15.000 do 20.000 osoba. Sažeo je tako ministar Branko Grčić program "Zajedno do fondova EU" o kojemu je govorio jučer u Osijeku.
Država ne može sve
S time je naša budućnost počela. Prilike su ogromne. Zato moramo jačati kapacitete na svim razinama i siguran sam da će uspjeh doći – poručio je Grčić, dodajući kako je i prije bio optimist jer je ovo o čemu sada govori u Hrvatskoj vidio i prije dvije godine.
Sve je usmjereno, istaknuo je, na nova radna mjesta, ali i čuvanje postojećih, prvenstveno u građevinarstvu.
– Država može odraditi dio posla, ali bez lokalne samouprave, poduzetnika, građana, udruga ne možemo ništa. Svi moraju dati svoj doprinos – kazao je.
Na raspolaganju smo ranije imali 1,26 milijardi eura, a ugovoreno je, naveo je, "gotovo milijardu". Finalizirana je polovica tog iznosa i projekata. Iako će takav rezultat naići na kritike oporbe, Grčić smatra da nismo bili u istoj poziciji s drugim članicama EU i tek ćemo se sada moći mjeriti s njima.
Drugi trošili, a mi učili
Kada se gleda bez strukturnih fondova, imamo dobar rezultat – više od 80% realiziranih sredstava. Mi smo 450 milijuna eura od početka komunkacije s EU dobili u drugoj polovici 2013., a sve druge zemlje od siječnja 2007. Treba nam nekoliko godina da sav taj novac ugovorimo i potrošimo – izjavio je. Rast BDP-a kroz godine, po iskustvima, nastavio je, skoči s jedan na 2,5 do 3 posto.
Velika je to odgovornost, rečeno je, ali i mogućnost za agrar, vodno gospodarstvo, ribarstvo, za čije se projekte nudi 2,4 milijarde eura.
– Dobili smo prošli tjedan potvrdu iz ureda povjerenika Hogana da je sve usklađeno i svim velikim kritičarima koji su pitali zašto smo u siječnju krenuli s natječajima vrijednim 640 milijuna kuna za ulaganja u proizvodnju i preradu, najbolji je odgovor da nismo željeli gubiti vrijeme – nadovezao se ministar Tihomir Jakovina. Više od 1200 projekata prijavljeno je, naveo je, do petka, a 130 je uneseno i spremno za obradu.
Slaže se, pak, da se "svi zajedno moramo još više pripremati i učiti".
– Kako smo uopće u 2014. mogli nešto koristiti, kada je tek krajem 2013. usvojen reformski paket zajedničke poljoprivredne politike? I za nas i za ostale zemlje 2014. je bila godina programiranja. Novac iz 2014. koristimo do 2017. i bit će iskorišten jer imamo dobar program – odgovara Jakovina na kritike.
>> Ministar Maras najavio rast BDP-a i izlazak iz recesije
>> Imaju najveći gospodarski rast u Europi, a bili su poput Grčke
Da u ovome ima istine bila bi to top vijest danima...