Od početka iduće godine potpuno se ukidaju obvezni komorski doprinosi, na kojima je Hrvatska gospodarska komora do sada ubirala 30-ak milijuna kuna, a članarine se smanjuju za 15% ili 25,6 milijuna kuna. Ukupno opterećenje hrvatskog gospodarstva s osnova davanja za HKG tako će se smanjiti za više od 28 posto ili za 55,8 milijuna kuna na godišnjoj razini, potvrđeno je financijskim i poslovnim planom koji su danas jednoglasno usvojeni na skupštini HGK. V.d. predsjednica HGK Sabina Škrtić kazala je kako je definirana platforma i ucrtan put ka strukturnim, operativnim, financijskim i strateškim promjenama koje Komora mora doživjeti u idućih godinu do tri. Dugoročni je cilj da se članarine potpuno ukinu, no Komora mora iskoristiti potencijal i kompetencije kako bi razvila čitavu paletu usluga od suporta i pomoći za izradu projekata za fondove EU, do detaljnijih analiza forecasta te uvođenja i jačanja funkcije business inteligencea, kako bi povećala prihode iz vlastitih aktivnosti.
Iako je na skupštini trebao biti donesen i novi statut Komore, kojim bi se, među ostalim, definiralo i biranje novoga predsjednika, njegovo je donošenje odgođeno za sredinu siječnja, kako bi se skupštinarima, upravnom i nadzornom odboru dalo vremena za kvalitetnu doradu tog nacrta. Ideja je jasna. Budući predsjednik ili predsjednica HGK, bit će volonter ili volonterka iz gospodarstva s najmanje 15 godina radnog iskustva, najmanje 10 godina iskustva na visokim ili višim izvršnim pozicijama i s aktivnim znanjem najmanje jednog stranog jezika.
- Želimo, bilo bi lijepo da na čeku komore bude osoba koja na komori neće graditi karijeru nego je to već izgrađena osoba koje je spremna svoje ime, znanje, integritet i dosadašnje rezultate uložiti u cilju promicanja interesa ukupnog hrvatskog gospodarstva - rekla je Škrtić. Prema njezinim riječima, poslovni je dio komore prilično devastiran te je za ozbiljnu analizu, koja će dočekati novog predsjednika ili predsjednicu krajem veljače, angažirana revizorska kuća BDO. Neminovno je i da HGK promijeni svoju strukturu, pomladi se i poveća učinkovitost i prihod po zaposlenom te se u idućoj godini prema usvojenom financijskom planu planira smanjenje zaposlenih za 10% sa sadašnjih 640. Potencijalne otpremnine od oko 8 milijuna kuna uračunate su u rashode za zaposlene od 81,7 milijuna kuna, dok će u srednjoročnom razdoblju broj zaposlenih ovisiti o strategiji i viziji budućeg čelništva, kazala je Škrtić.
Ovlasti budućeg čelnika bitno se smanjuju, a uz veći angažman upravnog odbora u odlučivanje će se uključiti i skupština. To znači, primjerice, da bez nje HGK neće moći sklopiti i nijedan posao iznad 5 milijuna kuna.
- Kompletan koncept upravljanja HGK redefinira se na način da ga zaista dajemo u ruke njezinim članicama - poručila je Škrtić.
Nešto što meni osobno "bode" oći je gašenje projekta “Be Croative”. Riječ je, naime, o promidžbenom projektu koji se provodi već sedam godina. “Be Croative” su zapravo multimedijalne izložbe hrvatskih proizvoda, koje su tehnološki i dizajnerski odlično osmišljene, a organizira ih se u državama u kojima se želi predstaviti Hrvatsku ne samo kao atraktivnu turističku destinaciju, nego i zemlju inovacija i kvalitetnih proizvoda. Na izložbama se tako predstavljaju nositelji znakova “Izvorno hrvatsko” i “Hrvatska kvaliteta”, a posljednjih godinu dana naglasak je u prezentaciji stavljen i na ulagačke potencijale i inovatorska rješenja iz Lijepe naše. Među ostalim, predstavljaju se i konkretni ulagački projekti za koje se traže strateški partneri. Takve međunarodne prezentacije vrlo često su koristili Vlada i Ured Predsjednika RH u važnim događajima, poput prijama Hrvatske u EU, lobiranje za nestalno članstvo u Vijeću UN-a, Zagreb-Summit i slično.